Meteo razglednica
Stykkisholmur, grad u kojem ponekad posve izostane ljeto
Island, osamnaesti po veličini otok na svijetu, smješten na samom rubu Arktičkog kruga, i okružen sjevernim Atlanskim oceanom, mnogima je sinonim za led i hladnoću. Na zaključak kako se radi o zemlji prekrivenoj ledom navodi i engleski naziv otoka Iceland, koji je složenica riječi ice (led) i land (zemlja). To bi vrlo vjerojatno i bio slučaj da na klimu Islanda utjecaj nema Sjevernoatlantska struja. Ona sa sobom donosi dio toplog zraka i Islandu osigurava nešto više temperature nego što ih ima većina mjesta slične geografske širine.
Svijet vulkana i gejzira
Island ima više aktivnih vulkana i bogat je gejzirima (gejzir je islandska riječ), a oko 10 % otoka pokriveno je ledom. Godine 2010. dogodila se značajna erupcija vulkana Eyjafjallajökull, koja je privremeno prekinula zračni promet diljem Europe zbog vulkanske prašine. Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda hladna i negostoljubiva pustinja.
Na sjeverozapadnom dijelu otoka (65 04′ N, 22 44’W) smjestio se Stykkisholmur, gradić u kojemu ponekad potpuno izostane ljeto. Pitoreskni gradić sa manje od tisuću i pol stanovnika i nekoliko vrlo dobro očuvanih starih kuća u središtu, prva je europska zajednica koja je dobila EarthCheck ekološki certifikat od savjetodavnog odbora za održiva putovanja i turističke prakse. Grad je također bio prva islandska općina koja je u potpunosti razvrstavala svoj otpad, kao i dobila prestižnu ekološku oznaku Plave zastave za svoju luku. Stykkisholmur je ulaz u nebrojene otoke zaljeva Breiðafjörður, poznatog po prirodnim ljepotama i izvanrednim divljim životinjama. Mjesna crkva osim što je zanimljiva arhitektonski, prekrasan je orijentir i s kopna i s mora. Pogled iz crkve na zaljev Breiðarfjörður je spektakularan.
Stykkisholmur, izvor; sworld.co.uk
Upravo su u Stykkisholmuru, davne 1845. godine, započela prva meteorološka mjerenja na Islandu! Tijekom gotovo 177 godina meteoroloških mjerenja živa na termometru te postaje se uglavnom kretala između -1 i 10 °C. Razlika između minimalne i maksimalne temperature bila bi još i manja da nema znatnih promjena u duljini sijanja Sunca. Naime, na području Stykkisholmura omjer dana i noći može biti znatno različit: u zimskim mjesecima dan traje maksimalno četiri sata, a u ljetnima se može protegnuti do čak dvadeset i jedan sat! Unatoč tome, tijekom najtoplijih dana živa na termometru prijeđe svega par stupnjeva iznad nule. Zamislite ljeto sa maksimalnih 10,5 °C! Ili, još žalosnije, što ako ljeto potpuno izostane? Upravo se to dogodilo u Stykkisholmuru u razdoblju od 1968. do 1971. godine!
Kad ljeto ne dođe …
Godine bez ljeta nazivaju se “ledenima”. Njihov uzrok je pojava leda uz obalu Islanda. Morski led se u većoj količini uglavnom zadržava u području Danskog prolaza, širine 290 km, između Grenlanda i Islanda. Ogranak leda svoj maksimum postiže u razdoblju od ožujka do svibnja. U ekstremnim uvjetima led doseže istočnu, sjevernu i sjeverozapadnu obalu, a u iznimno rijetkim (ne)prilikama i južne obale Islanda. U prisutnosti morskog leda temperatura obalne regije znatno opadne i niske se temperature zadrže i tijekom ljetnih mjeseci.
Upravo to se dogodilo i krajem šezdesetih godina u Stykkisholmuru, kao i mnogo puta ranije. Ova pojava nije periodična i može se dogoditi nekoliko puta tijekom stoljeća. Bez obzira na ledene godine, ukoliko se odlučite posjetiti Island, zemlja gejzira, glečera i fjordova vas neće ostaviti ravnodušnima. Tišinu hladnih noći i ples aurore borealis na bistrom noćnom nebu pamti se zauvijek!
Izvor: lets-travel-more.com
Izvor: icelandmonitor.mbl.is
Naslovna fotografija: Stykkishólmur, Island, autor: Johann Dréo, izvor: wikipedia.org
