Život je često nepredvidiv. Uz one obične dane, stavlja pred nas mnogobrojne prepreke, izazove i nepredviđene obrate, no ponekad nam daruje i prilike o kojima nismo niti sanjali.
Upravo takvu priliku podario je meni ove godine, kada sam kao dio malog tima predstavnika medija iz regije putovala na Maldive, tu čarobnu otočnu državu u Indijskom oceanu.
O Maldivima sam znala vrlo malo, a prije puta nisam istraživala – željela sam ih doživjeti na posve svoj, autentičan način, bez unaprijed stečenog dojma temeljenog na tuđim iskustvima i mišljenjima.
Moj prvi susret s otočjem dogodio se u zraku i ostavio me je, doslovno, bez teksta! I sada, dok pokušavam opisati što sam vidjela i osjećala u trenucima u kojima je avion lagano ponirao prema zračnoj luci Malė (Velana Internationa Airport), teško pronalazim prave riječi. Čini mi se da je moj riječnik presiromašan da vjerno opiše viđeno - beskraju modrinu na koju kao da je slikar tu i tamo ubacio smeđu mrljicu s prstenastim obrubima koji se prelijevaju u nijansama od modre do najtirkiznije zelene što sam ju ikada mogla i zamisliti.
Očaravajući pogled na otočje iz zraka
Maldivi ili Dhivehi Raajje (zemlja otokâ), kako svoju zemlju zovu Maldivljani, azijska je država na istoimenoj otočnoj skupini u Indijskom oceanu, 595 km južno od Indije i 670 km sjeveroistočno od Šri Lanke. Ime Maldivi potječe od sanskrtski mala (niz, vijenac) i dvipa (otok).
Arhipelag Maldiva, ukupne površine 90.000 četvornih kilometara, od čega je čak 99,6 % površine voda, dok je ukupna površina svih otoka tek 298 km2, pruža se u meridijanskom smjeru, južno od Lakadiva, od kojih ih odvaja morski prolaz Eight Degree Channel (Kanal osmoga stupnja). Na prostoru dugačkom 822 km (od sjevera prema jugu) i širokom do 138 km (od istoka prema zapadu), nalaze se 1192 otoka grupirana u 26 prirodnih, prstenastih atola, pri čemu je naseljeno samo 188 otoka.
Atoli su građeni od koraljnoga vapnenca, a nalaze se na vrhu 960 km dugoga vulkanskoga podmorskog lanca koji spaja otoke Chagos, Maldive i Lakadive. Svaki atol na Maldivima sastoji se od koraljnog grebena koji okružuje lagunu, s dubokim kanalima koji dijele prsten grebena. Unutar atolskog prstena nalaze se otoci; svaki od njih ima svoj greben koji okružuje otočnu lagunu. Otočni grebeni, prepuni bezbrojnih podvodnih stvorenja i živopisnih koralja, štite otoke od vjetra i oceanskih valova.
Ova jedinstvena struktura grebena i kanala čini plovidbu gotovo nemogućom za bilo koga bez dovoljno poznavanja lokalnih voda.
Većina od 188 naseljenih otoka ima površinu od 0,1 do 0,5 km², a samo su tri veća od 3 km² (Gan u atolu Hadhdhunmathi 6,0 km²; Hithadhoo u atolu Addu 5,3 km² i Foahmulah ili Fuvahmulah 4,9 km²).
Maldivi nemaju brda, zemlja su sa najnižom nadmorskom visinom na svijetu. Neki otoci jedva se uzdižu iznad površine mora, što ovu prekrasnu otočku zemlju stavlja u delikatan položaj zemlje iznimno ugrožene galopirajućim globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama.
Prosječna nadmorska visina je 1,2 metra. Najveću prirodnu nadmorsku visinu ima otok Villingili na najjužnjem maldivskom atolu Addu, (5,1 m), a nalazi se na točki 8 golf igrališta koje je ujedno i jedino golf igralište na Maldivima. Na otoku Vilingilli jedino je maldivsko ljetovalište koje se nalazi južno od ekvatora. Njegova udaljena lokacija omogućuje gostima da dožive majku prirodu u njenom najboljem izdanju - s bujnom tropskom džunglom, bijelim pješčanim plažama i čistim tirkiznim morem.
Villingili
Iako su otoci premali da bi imali rijeke, u nekima se mogu naći mala jezera i močvare.
Prolazi između atola uglavnom su plitki, ali prolazni za morske brodove. U južnom dijelu otočja nalaze se široki i duboki Equatorial Channel (Ekvatorski kanal širine 74 km, između atola Huvadhu i Addu) i One and Half Degree Channel (Kanal jednog i pol stupnja) širok 96 km. Od razornog djelovanja monsuna otoke štite barijerni grebeni.
Klima i vremenske prilike
Klima na otočju je suptropska, topla i vlažna, s relativnom vlažnošću zraka oko 80 %), a na nju utječu monsuni - suhi, sjeveroistočni monsun, koji puše od prosinca do travnja i donosi blage vjetrove, suhe i sunčane dane, dok promjena smjera vjetra u svibnju donosi jugozapadne monsunske kiše koje mogu trajati do studenog. Monsunska godišnja doba izraženija su na sjeveru zemlje. Kako većina turista na Maldive dolazi zbog kristalno plavog mora i snježno bijelih otočkih plaža, kupanja i ronjenja, razumljivo je da je glavna turistička sezona u periodu od prosinca do travnja, kada je vrijeme većinom sunčano, toplo i suho, a kiša zaista rijetka. I mala napomena: sezona kiše ne znači da u tom razdoblju stalno pada kiša, već da je vjerojatnost za nju, kao i količina, značajno veća nego u vrijeme sjeveroistočnog monsuna!
Temperature zraka tijekom godine se tek neznatno mijenjaju. Prosječna godišnja temperatura varira od 24 do 30 °C. Srednja dnevna maksimalna temperatura iznosi 31 °C, a minimalna 26 °C (srednja godišnja temperatura 29 °C). Najniža temperatura zabilježena na Maldivima iznosi 17,2 °C, a najviša 36,8 °C. Godišnje padne oko 2000 mm kiše, najviše od rujna do prosinca, kada puše jugozapadni, kišni monsun. Vegetacija je tropska: prevladava kokosova palma, krušno drvo i tropsko grmlje.
Ima tu i stabala banana i manga, a zrakom se širi opojan miris prekrasnih orhideja i drugog tropskog cvijeća. Tlo je pjeskovito, vrlo alkalno, i zato uglavnom siromašno. Ipak, vrijedni Maldivljani iskorištavaju i neumorno obrađuju svaki slobodan centimetar tla kako bi na njemu uzgojili poneku povrtnicu.
Briga o vrtu na Sun Islandu
Suživot ljudi i morskih životinja na Maldivima upravo je fascinantan! Za jedne jutarnje šetnje plažom, ispred beach vile u kojoj sam bila smještena, društvo mi je pravila jedna raža, a rijetkost nisu ni morski psi.
Uz snorkeling i ronjenje, tu je i sunčanje na prekrasnim bijelim plažama te kupanje u oceanu čija je temperatura također stalna tijekom cijele godine, danju i noću, te se u prosjeku kreće između 24 i 27 ºC. Ovih dana, primjerice, u površinskim vodama uz neke plaže na Maldivima mjere se i 30-tke!
Najbolji vremenski uvjeti za kupanje i sunčanje su tijekom razdoblja Iruvai (od studenog-prosinca do ožujka-travnja, kad traje sezona sjeveroistočnog monsuna), kada je more mirno, a vrijeme sunčano i suho.
A kad poželite predahnuti od sunca i vrućine, najbolje je pobjeći u hladovinu neke palme i osvježiti se omiljenim pićem. Iako je u zemlju zabranjeno unositi alkohol, kao i konzumirati ga na otocima na kojima živi lokalno stanovništvo, izletnički brodovi i resorti imaju dozvole za točenje alkohola.
Popodnevni mojito u Beach baru na Sun Islandu
Zaštita od sunca
Nikako nemojte smetnuti s uma da su Maldivi vrlo blizu ekvatora (355,82 km sjeverno od ekvatora!), zbog čega je tijekom cijele godine vrlo toplo i vruće, a sunce vrlo jako. Kako biste svoju kožu zaštitili od štetnih sunčevih zraka, obavezno nanesite veliku količinu kreme za sunčanje, obavezno sa zaštitnim faktorom od 50 naviše! Čak i uz zaštitu nije se dobro izlagati predugo, zato imajte uz sebe laganu i komotnu odjeću dugih rukava i nogavica, od prirodnih materijala, koju ćete odjenuti kad sunce zaprži.
Od svibnja do listopada, tijekom sezone hulhangu (od travnja do listopada), vrijeme je manje predvidljivo - jugozapadni monsun može donijeti kratke kiše, visoku vlagu i nemirno more (međutim, u tom je razdoblju najmanje vruće). Oluje i valovi najvjerojatniji su u lipnju i prosincu.
Zaštita okoliša ključna je za postojanje Maldiva
Maldivi uvelike ovise o svom prirodnom okolišu – od gospodarstva do društvenog blagostanja i zapravo cijeli način života, inherentno je ovisan o okolišu.
Otoci su zaštićeni tisućama grebena koji moraju biti živi da bi ovaj jedinstveni arhipelag nastavio postojati i u budućnosti. Okoliš ima izravan utjecaj na sve aspekte života Maldiva.
Ključna ekološka pitanja
Klimatske promjene koje imaju izravne i neizravne utjecaje na okoliš i predstavljaju jedan od najvećih izazova društvenom i gospodarskom razvoju, posebno za male otočne države u razvoju kao što su Maldivi, prijete zemlji na više frontova. Veličina i raspršenost otoka, mala nadmorska visina te morfološka nestabilnost čini Maldive vrlo osjetljivima na klimatske promjene.
Iako je doprinos Maldiva globalnoj emisiji stakleničkih plinova zanemariv, zemlja je među najmanje opremljenima za adekvatan odgovor i prilagodbu na utjecaje klimatskih promjena.
Povećanje razine mora prepoznato je kao najveća prijetnja Maldivima jer to povećava mogućnost poplavljivanja kopna. Mala veličina i niska nadmorska visina otoka povećavaju ranjivost na obalne opasnosti. Posljednjih desetljeća sve se češće javljaju ekstremni vremenski događaji poput ciklona, grmljavinskih oluja, jakih vjetrova i tornada.
U prosincu 2004. godine Maldive je pogodio veliki tsunami uzrokovan jakim potresom u Indijskom oceanu kod Indonezije. Uz veliku materijalnu štetu, izgubljeni su i deseci ljudskih života.
Kako bi se suočili s trenutnim i budućim utjecajima klimatskih promjena, Maldivi su uključili prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u sektorsko planiranje i razvoj, s ciljem poduzimanja radnji i mogućnosti prilagodbe te izgradnje infrastrukture otporne na klimu.
Plaže Maldiva odlikuju se pijeskom bijelim poput šećera, tako sitnim da biste njime mogli raditi peeling kože lica, a jedna mlada Maldivljanka rekla mi je da su njime nekada „polirali“ zube. Voda je nevjerojatno tirkizna, a drveće bujno i raskošno zeleno.
Na Maldivima ćete doživjeti nevjerojatne zalaske sunca, iako su zbog blizine ekvatora kraći nego u našim krajevima. Sunce ovdje izlazi malo prije 6 sati ujutro i zalazi oko 6:30 popodne.
Većina ljetovališta zauzima vlastiti otok, a bungalovi iznad vode vrlo su popularan smještaj. Na fotografiji su "water villas" - vile na vodi na Sun Islandu
Koralji grebeni puni su šarenih riba! Najbolji način da ih vidite je ronjenje ili snorkeling. Među ribama možete uočiti i prekrasne morske kornjače
Maldivi su popularno mjesto za odmor među parovima i mladencima. Mnoga odmarališta organiziraju privatne večere na plaži
Palme, akvamarinska voda i šećerni bijeli pijesak dočekuju putnike na svakom koraku
Izlazak sunca na Maldivima pretvara nebo i more u briljantne nijanse narančaste
Fotografije: pixabay.com i Đurđica Marković