Popularna znanost

Što je to HAARP?

11.07.2022.

autor: Nebojša Subanović

mjesto radnje: HAARP Ionospheric and Radio Science Laboratory

Fotografije: Wikipedia

HAARP je definitivno jedan od najomiljenijih pojmova teoretičara urota. Može li se uistinu njime utjecati na vremenske prilike, potrese, misli..?

Krenimo od početka.

U doba hladnog rata, negdje sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Američka mornarica se suočava s velikim problemom: kako komunicirati s uronjenom podmornicom u, recimo, Kineskom moru? Radio valovi ne putuju kroz tlo, a kroz vodu vrlo problematično. Rješenje su komunikacijski sateliti koji služe kao releji. No, komunikacijski su sateliti vrlo ranjivi i u kratkom ih se roku može onesposobiti.

Još 1958. godine, fizičar Nicholas Christofilos predlaže rješenje problema korištenjem ekstremno niskih frekvencija (ELF, extremely low frequency). Zbog tehničke složenosti od toga se odustalo.

Međutim, postoji naizgled i jednostavnija ideja, korištenjem struje nabijenih čestica (electrojets) koja putuje ionosferom i koja služi kao virtualna antena ELF te preko koje bi se mogle slati poruke podmornicama. Nakon što sredinom osamdesetih godina fizičar Dennis Papadopouls daje eksperimentalnu potvrdu takve ideje, Naval Research Laboratory  u Washingtonu kreće s istraživanjem. Kako u Gakoni na Aljasci već postoji vojni kompleks za istraživanje detekcije nuklearnih eksplozija, a koji je u fazi gašenja i kako je to mjesto pogodno glede electrojetova, pada odluka da se upravo on iskoristi za istraživanje.

Ključna ideja ovog pristupa je da se sa zemlje u ionosferu šalju valovi visoke frekvencije (HF, high frequency) na vrlo određen način, te se time ona zagrijava. Zagrijevanjem ionosfere mijenja se njena vodljivost te zbog toga struja nabijenih čestica počinje proizvoditi valove ekstremno niskih frekvencija (ELF) koji se mogu detektirati.  Energija koja se putem odašiljača HF valova prenese u ionosferu je manja od 3 mikrovata po kvadratnom centimetru (μW/cm2), što je deset tisuća puta manje od sunčeva zračenja koje redovno pristiže na Zemlju, ali dovoljna za potrebe projekta. Iz te ključne ideje nastao je projekt HAARP (High Frequency Active Auroral Research Program) i od tuda dolaze prva dva slova u imenu projekta. To je temeljna ideja projekta HAARP. Dakle, HAARP nije osmišljen niti ima ikakvu mogućnost utjecanja na misli, vremenske prilike, potrese i izjave političara.

Kompleks antena projekta HAARP na Aljasci.

Uz vojni program, HAARP uključuje i posve civilna istraživanja visokih slojeva atmosfere, posebice polarne svjetlosti, aurore borealis. Zanimljivo je da znanstvenici, korištenjem opreme HAARP-a, uspijevaju stvoriti i prvu vidljivu umjetnu polarnu svjetlost! Međutim, prvu polarnu svjetlost ipak radi njihov europski konkurent  European Incoherent Scatter Scientific Association (EISCAT) smješten u sjevernoj Skandinaviji. Ključna razlika između HAARP-a i EISCAT-a je što EISCAT radi na frekvencijama između 3.9 i 8 MHz, dok HAARP ima veći opseg, između 2.8 i 10 MHz. I još je jedna razlika, HAARP je optužen za svako zlo koje je snašlo Zemlju dok za EISCAT gotovo da nitko nije čuo!

Nevjerojatno, ali postoji, ili je postojalo nekoliko sličnih projekata:

•      Norveška: Projekt EISCAT kod Tromsøa i Svalbarda

•      Sjedinjene Američke Države: stariji projekt HIPAS blizu Fairbanksa (Aljaska) i Arecibo/Portoriko

•      Rusija: Projekt Sura kod Nižnji Novgoroda

•      Peru: Jicamarca Ionospheric Radio Observatory

 

Raspadom Sovjetskog Saveza i nestankom blokovske napetosti, Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država, koje vode istraživački objekt, gube interes za HAARP pa „zatvaraju pipu“ tako da se 2013. godine projekt našao pred zatvaranjem.

Na radost znanstvenog svijeta, ali i teoretičara urota, HAARP je ipak preživio! Upravljanje istraživačkim objektom je 11. kolovoza 2015. prebačeno sa Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država na Sveučilište Alaska Fairbanks što omogućuje HAARP-u da nastavi s istraživanjem ionosferske fenomenologije putem sporazuma o kooperativnom istraživanju i razvoju korištenja zemljišta.

Fotografija koja je vjerojatno među deset koje su najviše puta provučene kroz Photoshop!

Ako ste zainteresirani za postavljanje sinergijske opreme za proučavanje radijske i svemirske fizike ili ste istraživač zainteresiran za postavljanje dijagnostičkih aparata uključujući radio prijamnike i radare, lidare, optičke slike i spektrometre te interferometre slobodno kontaktirajte HAARP Ionospheric and Radio Science Laboratory na UAF-GI-HAARP@alaska.edu  ili na telefon 907-474-1100. Detalje pogledajte na njihovoj stranici!

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...
Zašto su kućni ljubimci značajni u razvoju djece?
03.01.2023.
Treba li dijete odrastati uz kućnog ljubimca? Ili, možda, zašto je dobro imati kućnog ljubimca? Evo što o tome kaž...
Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Nedostatak doticaja s prirodom - problem djeteta modernog doba
07.11.2022.
Zašto djeca trebaju prirodu i zašto priroda treba djecu?
Tragovi letenja
20.07.2022.
Prvi se puta pojavljuju na nebu u ljeto 1940. godine tijekom Bitke za Britaniju. Od tog doba tragovi letenja naša su sv...

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Listopad
01.10.2022.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...