Popularna meteorologija
Mraz u Hrvatskoj
U dijelovima Hrvatske ovih dana svjedočimo prvim temperaturama zraka oko ništice ove jeseni, a kako se očekuje da će idućih dana jutra biti ponegdje i stupanj-dva hladnija, pravi je trenutak da napišemo nešto o meteorološkoj pojavi koja je česta u hladnom dijelu godine. Riječ je o mrazu.
Znate li što je mraz i kako nastaje?
Iako ne pada iz atmosfere poput kiše ili snijega, i mraz je oborina. Po definiciji, mraz je meteorološka pojava koja nastaje pri tlu u vedrim noćima i pri slabijem vjetru, kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led (depozicija). Najčešće se javlja po dolinama u koje se slijeva hladan zrak s okolnih obronaka. Iščezava nakon izlaska sunca, kad se tlo i sloj zraka uz tlo zagriju.
Najpovoljniji uvjeti za njegov nastanak su zimi, a u našim se krajevima najčešće javlja u prosincu i siječnju.
Prema podacima iz Klimatskog atlasa Hrvatske, najviše dana s mrazom zabilježeno je na meteorološkoj postaji Pazin (95), koji je uz Zalesinu u Gorskom kotaru najpoznatije mrazište u mreži meteoroloških postaja DHMZ-a.
U gorskoj Hrvatskoj godišnji broj dana s mrazom je smanjen zbog dugotrajne pokrivenosti tla snijegom. Najviše ga ima na Zavižanu, gdje se u prosjeku pojavljuje šest puta godišnje i to u ranu jesen i kasno proljeće. U Gospiću i Ogulinu više je dana s mrazom u studenom i ožujku nego tijekom zimskih mjeseci.
Od nizinskih predjela, najviše je mraza na zapadu, između 40 i 72 dana godišnje, na istoku Slavonije javlja se u prosjeku 42 puta godišnje, a u području uz rijeku Savu u godini je prosječno 61 dan s mrazom.
Na Jadranu je mraz mnogo rjeđi nego u unutrašnjosti zemlje, a broj dana smanjuje se od sjevera prema jugu. Najčešće se javlja u zapadnoj Istri (40 dana), na riječkom području ih je 25, u srednjoj Dalmaciji sa zaleđem taj se broj kreće između 21 i 34, dok se u južnoj Dalmaciji mraz javlja tek 3 do 5 puta godišnje.
Fotografije: pixabay.com
