Klimatske promjene

Vjetroelektrane i klima

14.11.2021.

autor: Nebojša Subanović

Fotografije: pixabay.com

Kada su se pojavile prve vjetroelektrane, svijet je preplavilo oduševljenje: konačno imamo čist, zeleni izvor energije! Konačno ćemo prirodi nešto uzimati, a da joj pri tome ne štetimo!

Na stranu karbonski otisak pri proizvodnji kevlarskih krakova vjetrenjača, na stranu problem njihova zbrinjavanja nakon isteka resursa, na stranu devastacija i zagađenje okoliša pri vađenju rijetkih metala i minerala za proizvodnju generatora, ali dok rade, prirodi uzimamo energiju, a za uzvrat ju ne mijenjamo.

Amerikanci imaju jednu dobru izreku: nema besplatnog ručka! Eh, pa nema ga niti kod vjetroelektrana. Vrlo opsežna istraživanja, kako mjerenja na terenu, tako i numerička modeliranja pokazala su jednu poraznu činjenicu: vjetroelektrane utječu na klimu, ali ne onako kako svijet želi već sasvim suprotno - vjetroelektrane zagrijavaju atmosferu! 

Da, svojim radom vjetroelektrane zagrijavaju atmosferu! Crna lista tu ne prestaje. Zagrijavanje atmosfere radom vjetrenjača je veće nego što je hlađenje smanjenjem ugljičnog otiska jednake proizvodnje električne energije u termocentralama.

Lee M. Miller i David W. Keith vrlo detaljno opisuju tu problematiku u svom članku „Climatic Impacts of Wind Power“, Joule 2018.

Obnovljivi izvori energije su, kao i svi drugi, konvencionalni izvori, samo pretvarači energije iz jednog oblika u drugi. Izvlačenjem energije, obnovljivi izvori mijenjaju njene prirodne tokove pa su i klimatski utjecaji neizbježni. Vjetrogeneratori stvaraju električnu energiju pretvorbom kinetičke energije što usporava vjetrove te mijenja izmjenu topline i vlage između tla i atmosfere. Pojedinačni utjecaj svake vjetrenjače je mali, ali kad se male ruke slože, pa kad se radi o tisućama jedinica, efekt postaje značajan. I što je bitno, taj efekt se pruža daleko izvan granica samih vjetro-farmi.

Osim samog usporavanja strujanja, vjetrenjače miješaju zrak po visini. Pojednostavljeno, danju dižu topliji prizemni zrak u vis, a dovode hladniji prema tlu gdje se on brže zagrijava. Noću, pak, kada dolazi do intenzivnog radijacijskog ohlađivanja tla, dovode topliji zrak do tla te time narušavaju stabilnu noćnu stratifikaciju i zagrijavaju tlo što dovodi do njegova pojačana isušivanja. Tako isušeno tlo, danju apsorbira više sunčeva zračenja te se time i više zagrijava. Zemaljska mjerenja su potvrdila ove teze i pokazala kako je dnevni utjecaj na temperaturu i ishlapljivanje vrlo mali dok noću značajno raste. Mjerenja dobivena satelitom uglavnom se slažu sa zemaljskim, osim što se pokazalo da na području vjetro-farmi danju, uz zagrijavanje, povremeno može doći i do hlađenja. Međutim, satelitska mjerenja znaju biti osujećena oblacima koji zaklanjaju pogled na tlo.

Prognostički modeli po referentnom scenariju do 2030. godine za Sjedinjene Američke Države daju zagrijavanje od 0,24 °C uslijed emisije stakleničkih plinova, dok za područja vjetro-farmi i do 0,54°C.

Olakotna okolnost ovom negativnom utjecaju je ta što on nestaje onoga trenutka kada se vjetrenjača zaustavi, ugasi. Tijekom njenog rada nema štetnih emisija kao kod, na primjer, termoelektrana koje uz ugljični dioksid emitiraju i cijelu paletu drugih štetnih tvari koje ostaju u atmosferi i nakon njena gašenja. Devastacija prostora i narušavanje ili uništenje ekosustava na mjestu elektrane je manje nego u slučaju, recimo, hidrocentrala s akumulacijskim jezerom.

Po svemu sudeći, vjetroelektrane su samo jedna etapa na putu k pravom zelenom, posve čistom izvoru energije. Hoće li završetak tog puta biti fuzijska nuklearna centrala, na kojoj se intenzivno radi, ali su tehnički problemi s njenom realizacijom veliki, ili neko posve novo, revolucionarno rješenje o kojem danas još ni ne sanjamo, vrijeme će dati odgovor.  

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Vjetroelektrane i klima
14.11.2021.
Kada su se pojavile prve vjetroelektrane, svijet je preplavilo oduševljenje: konačno imamo čist, zeleni izvor energij...
Velika izumiranja
14.02.2022.
Povremeno Zemlju posjeti neki od jahača apokalipse, pravih jahača prema kojima su oni biblijski pravi amateri jer ovi ...
2020. među 3 najtoplije godine od kada postoje mjerenja
11.12.2021.
Godina koju je obilježila pandemija korona virusa, a u našoj zemlji i razorni potresi, i u kontekstu vremena bila je t...
Najstrašnija suša u novijoj povijesti SAD-a
31.08.2021.
Suša koja je tridesetih godina 20. stoljeća pogodila dijelove Kanzasa, Kolorada, Oklahome i Teksasa
Je li Zemlja prije klimatskih promjena uzrokovanih čovjekom bila u fazi hlađenja?
20.02.2023.
Tijekom prošlog stoljeća, prosječna temperatura Zemlje naglo je porasla za oko 1 stupanj Celzijusa. Ali što je s tis...

Najčitaniji drugih kategorija

Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
01.09.2024.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...