Tropski ciklon Denise, koji je u siječnju 1966. godine pogodio Madagaskar, jedan od najznačajnijih ciklona koji su pogodili ovaj otok u 20. stoljeću. Na ekonomiju i infrastrukturu otoka ostavio je duboke i dugoročne posljedice.
Denise je bio tropski ciklon četvrte kategorije, što znači da su njegovi vjetrovi dosezali brzine od 210 do 250 km/h. Osim snažnih vjetrova, donio je i obilne kiše te prouzročio veliku materijalnu štetu, posebno u gradovima i selima u unutrašnjosti otoka, gdje je uništio usjeve u infrastrukturu. Brojne porodice ostavio je bez domova, a ozbiljan udarac doživjela je i otočka poljoprivreda. Zbog obilnih kiša, mnoge rijeke izlile su se iz korita.
No, Denise nije pogodio samo Madagaskar. Na njegovom udaru našao se i otok La Réunion, francuski prekomorski teritorij u Indijskom oceanu, na oko 700 kilometara istočno od Madagaskara.
Réunion iz svemira (NASA): Tri cirka, koji tvore neku vrstu oblika djeteline s tri lista, vidljivi su u središnjem sjeverozapadnom dijelu slike. Piton de la Fournaise je na jugoistoku.
Otok je vulkanskog porijekla, a jedan od njegovih najpoznatijih vulkana je Piton de la Fournaise, jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu.
Piton de la Fournaise s otoka Reunion star je oko 500.000 godina, a od 2010. godine član je prestižnog kluba prirodnih blaga koje je UNESCO uvrstio na popis svjetske baštine. Ovu čast dijeli s drugim vulkanom otoka Reunion, Piton des Neiges, kao i prirodnim cirkovima i bedemima otoka: svi oni pripadaju Nacionalnom parku La Réunion. Fantastična biološka raznolikost ovog izvanrednog prirodnog rezervata je zaštićena i proučavana.
Piton des Neiges, iako neaktivan, najviši je vrh otoka s visinom od 3.070 metara.
Cirque de Mafate je kaldera nastala urušavanjem velikog štitastog vulkana Piton des Neiges.
Kao jedan od najjačih ciklona tog vremena, Denise je na otoku prouzročio veliku štetu te donio rekordne količine oborina. Od 7. do 8. siječnja 1966. godine, u samo 12 sati na La Réunion-u je palo nevjerojatnih 1.144 mm kiše, što je i danas jedan od svjetskih rekorda za padaline u tako kratkom vremenskom razdoblju.
Inače, otok La Réunion drži nekoliko svjetskih rekorda za najveće količine kiše zabilježene u određenom vremenskom razdoblju. Evo nekoliko primjera:
- Najveća količina kiše u 24 sata - nevjerojatnih 1.825 mm kiše, zabilježenih 7. i 8. siječnja 1966. godine tijekom prolaska tropskog ciklona Denise.
- Najveća količina kiše u 48 sati - rekordnih 2.467 mm padalina za 48 sati, tijekom ciklona Gamede u veljači 2007. godine.
- Najveća količina kiše u 72 sata i 96 sati - tijekom istog ciklona Gamede, La Réunion je zabilježio 3.929 mm kiše u 72 sata i 4.869 mm u 96 sati, što su također svjetski rekordi.
Ovi rekordi potvrđuju ekstremne vremenske uvjete na otoku, osobito u sezoni ciklona, čineći ga jednom od najkišovitijih lokacija na svijetu.
Inače, otok La Réunion poznat je po svojim vrlo raznolikim pejzažima koji uključuju guste tropske šume, impresivne planine, kanjone i vulkanske ravnice. Zbog svog jedinstvenog okoliša, popularno je odredište ljubitelja prirode, planinarenja i ekstremnih sportova.
Laguna L’Ermitage les Bains ispred Saint Paula i njezin prolaz kroz koraljni greben
La Réunion ima bogatu kulturu koja je mješavina afričkih, europskih, indijskih i kineskih utjecaja, što se ogleda u gastronomiji, glazbi i tradicijama.
Osim prirodnih ljepota, otok je i dom zaštićenih područja kao što su Nacionalni park La Réunion i UNESCO-ova svjetska baština.
Klima na otoku
Otok La Réunion karakterizira vlažna tropska klima, ublažena oceanskim utjecajem pasata koji pušu od istoka prema zapadu, te velika varijabilnost uzrokovana impozantnim otočkim reljefom koji je ishodište brojnih mikroklima. Kao rezultat toga, javljaju se velike razlike u količini oborina između privjetrinske obale na istoku i zavjetrine na zapadu, te u temperaturi između toplijih obalnih područja i relativno hladnijih planinskih područja.
Tropski cikloni, poput Denise iz 1966. godine, povremeno pogađaju otok, donoseći obilne kiše i snažne vjetrove.
U La Réunionu postoje dvije različite sezone, definirane režimom padalina: kišna sezona (od siječnja do ožujka) tijekom koje padne veći dio oborina; i suha sezona (od svibnja do studenog). Međutim, u istočnom dijelu i u podnožju vulkana, oborine mogu biti značajne čak i u sušnoj sezoni. Travanj i prosinac su prijelazni mjeseci, ponekad vrlo kišni, ali i vrlo suhi.
Pointe des Trois Bassins, koji se nalazi na obali općine Trois-Bassins (zapad), ima najsušu sezonu, s normalnim godišnjim oborinama od 447,7 mm, dok je Le Baril, u Saint-Philippeu (jugoistok), najkišovitije obalno područje, s normalnim godišnjim oborinama od 4.256,2 mm. Međutim, najkišovitija postaja je u gorju Sainte-Rose, s prosječnom godišnjom količinom oborina od gotovo 11.000 mm, što ga čini jednim od najkišovitijih mjesta na svijetu.
Temperature u La Réunionu karakterizirane su velikom blagošću tijekom cijele godine. Zapravo, toplinska amplituda od jedne do druge sezone je relativno mala (rijetko prelazi 10 °C), iako je primjetna. U toploj sezoni (od studenog do travnja) prosječni minimum obično se kreće između 21 i 24 °C, a prosječni maksimum između 28 i 31 °C, na obali. Na 1000 m, prosječni minimumi variraju između 10 i 14 °C, a prosječni maksimumi između 21 i 24 °C. U hladnoj sezoni (od svibnja do listopada) temperature na razini mora variraju od 17 do 20 °C za prosječne minimume i od 26 do 28 °C za prosječne maksimume. Na 1000 m, prosječne minimalne temperature kreću se od 8 do 10 °C, a prosječne maksimalne od 17 do 21 °C.
U planinskim gradovima, kao što su Cilaos ili La Plaine-des-Palmistes, prosječne temperature kreću se između 12 i 22 °C. Najviši dijelovi staništa i prirodna područja na nadmorskoj visini mogu biti pogođeni zimskim mrazevima. Godine 2003. i 2006. na Piton des Neiges i Piton de la Fournaise primijećen je čak i snijeg.
Utjecaj klimatskih promjena na La Réunion
Klimatske promjene značajno utječu na otok La Réunion, posebno u pogledu ekstremnih vremenskih uvjeta, porasta temperature i promjena u obrascima padalina. Otok već bilježi učestalije i intenzivnije ciklone, poput ciklona Denise 1966. godine, koji su se pojavili s ogromnim količinama kiše. Učestalost ovakvih događaja povećava rizik od poplava i erozije tla.
Porast razine mora također predstavlja ozbiljnu prijetnju za obalna područja otoka, što može dovesti do gubitka zemljišta, posebno uz obale koje su ključne za turizam. Također, klimatske promjene utječu na ekosustave, uključujući tropske šume i koraljne grebene, što ugrožava bioraznolikost otoka. Na primjer, topljenje leda i porast temperature oceana negativno utječu na koraljne ekosustave oko otoka, uzrokujući izbjeljivanje koralja i smanjenje ribljih populacija.
Lokalna vlada otoka La Réunion aktivno radi na prilagodbi klimatskim promjenama, implementirajući mjere održivog razvoja, promičući obnovljive izvore energije i zaštitu prirodnih resursa.
Plaža L'Étang-Salé - crna pješčana plaža od vulkanskog bazalta
Fotografije: wikipedia.org