Klimatske promjene
Koje nam tajne otkrivaju oceanske dubine?
Fotografije: pixabay.com
Znamo da globalno zatopljenje utječe na oceanske struje na razne načine, ali ostaje pitanje kako točno funkcionira taj odnos? Nova studija pokušava odgovoriti na to pitanje.
Kako bi otkrili različite snage oceanskih struja tijekom tisućljeća i kako je to povezano s promjenama temperature, znanstvenici su na 293 mjesta proučavali podatke koji sežu 66 milijuna godina unatrag, promatrajući prekide u sedimentnim slojevima, poznate kao hijatuse. Tim postupkom dobiveno je puno više podataka nego korištenjem satelitskih slika prikupljenim tridesetogodišnjim snimanjima, tradicionalno korištenim za promatranje promjena aktivnosti oceanskih struja tijekom trenutnog rasta temperature Zemlje.
"Satelitski podaci, koji se obično koriste kao ulazni podaci u modelima oceana, pokrivaju samo nekoliko desetljeća, što dovodi do slabog razumijevanja dugoročnih promjena oceana", kaže sedimentologinja Adriana Dutkiewicz sa Sveučilišta Sydney u Australiji. "To nas je potaknulo da pogledamo dubokomorske geološke zapise kako bismo dešifrirali ove promjene."
"Prekid sedimentacije ukazuje na snažne dubokomorske struje, dok kontinuirano nakupljanje sedimenta ukazuje na mirnije uvjete", kaže geofizičar Dietmar Müller sa Sveučilišta u Sydneyu. "Kombiniranje ovih podataka s rekonstrukcijama oceanskih bazena omogućilo je geolozima da prate gdje i kada je došlo do tih prekida u sedimentima."
Tim je otkrio da su tijekom posljednjih 13 milijuna godina, kako se Zemlja postupno hladila, hijatusi u zapisu sedimenta postali rjeđi. To sugerira da se trenutna brzina struja u najdubljim dijelovima oceana općenito smanjila.
Za usporedbu, u razdoblju 'stakleničke klime' koje je prethodilo eri hlađenja od 13 milijuna godina, čini se da je cirkulacija dubokog oceana bila mnogo prometnija. U to su vrijeme globalne temperature bile 3-4°C više od današnjih.
Ne morate živjeti na morskom dnu da biste bili pod utjecajem fluktuacija oceanskih struja: ovi duboki vrtlozi utječu na sve, od glavnih vremenskih obrazaca do distribucije morskog života. Što više znamo o prošlosti, to će naša predviđanja biti bolja kada je u pitanju modeliranje kako će globalno zatopljenje u budućnosti promijeniti oceane. Oceani su već upili golemu količinu viška ugljika i topline.
Prethodne studije pokazuju da u razdobljima klimatskog zagrijavanja oceani mogu zarobiti više ugljika, prvenstveno putem planktona koji koriste otopljeni ugljik za izgradnju svojih ljuštura što se nakon njihove smrti spuštaju na dno oceana, zadržavajući upijeni ugljik.
Ono što je sada također jasno je da će u oceanskim dubinama, kako temperatura na Zemlji bude rasla, vjerojatno biti više aktivnosti. Bit će potrebna nova istraživanja da bi se točno procijenilo kako će to utjecati na ravnotežu života i atmosfere.
"Neovisne studije koje koriste satelitske podatke sugeriraju da su tijekom posljednja dva do tri desetljeća globalnog zatopljenja cirkulacije oceana na velikoj skali i oceanski vrtlozi postali intenzivniji, što podupire naše rezultate", kaže Müller.
