Klimatske promjene

2020. među 3 najtoplije godine od kada postoje mjerenja

11.12.2021.

autor: meteo-info redakcija

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2021),  globalna srednja prizemna temperatura zraka na Zemlji za 2020. godinu bila je 1,2 °C iznad prosjeka za predindustrijsko referentno razdoblje 1850. – 1900. godina, što ju svrstava među 3 najtoplije godine od kada postoje mjerenja od sredine 19. stoljeća.

Za razliku od do sada najtoplija 2016. godina, koja je bila pod utjecajem jakog El Niña,  2020. godine El Niño je bio slabo izražen, a od rujna 2020. godine zabilježena je pojava La Niñe. Razdoblje 2015. – 2020. najtoplije je šestogodišnje razdoblje na Zemlji od početka mjerenja dok je razdoblje 2011. – 2020. najtoplije desetogodišnje razdoblje od početka mjerenja.

U Europi je 2020. godina također bila najtoplija od početka mjerenja. Područja zapadne Kanade, dijela Brazila, sjeverne Indije i jugoistoče Australije imala su vrijednosti površinske temperature ispod prosjeka za razdoblje 1981. – 2010.

Godišnje količine oborine u područjima pod utjecajem monsuna bile su znatno iznad prosjeka (1951. – 2010.) u 2020. godini u: Sjevernoj Americi, Africi, sjeverozapadnoj i jugoistočnoj Aziji. Afrički se monsun, suprotno uobičajenom, protegao dalje na sjever prema Sahelu. Indijski monsun je bio nešto jači od prosjeka. U istočnoj su Aziji pale izuzetno velike količine oborine.

Površinska temperatura na Arktiku rasla je barem dva puta brže od globalnog prosjeka od 1980-tih godina do danas uz istovremeno smanjivanje ledene površine Grenlanda, dok je temperatura područja stalnog leda rasla. Navedeno je imalo utjecaj ne samo na arktičke ekosustave nego i na globalne klimatske promjene preko različitih mehanizama povratne sprege.

Temperaturne anomalije za 2020. godinu bile su najviše od svih u dijelu Arktika. Jaka Arktička oscilacija za vrijeme zime 2019./2020. uzrokovala je temperature više od prosjeka u Europi i Aziji, a znatno ispod prosjeka na Aljasci, što se odrazilo na cjelogodišnje anomalije koje su na Aljasci negativne.

Toplinske i oborinske prilike u Hrvatskoj

Prema podacima DHMZ-a, na 25 % teritorija Republike Hrvatske godina 2020. bila je ekstremno topla, na 65 % teritorija vrlo topla, a na 10 % teritorija topla. Na području Hrvatske srednja godišnja temperatura zraka za 2020. godinu bila je iznad višegodišnjeg   prosjeka (1981. – 2010.) na svim postajama koje su uključene u praćenje klime. Odstupanja srednje godišnje temperature zraka nalaze se u rasponu od 0,7 °C (Karlovac, Makarska, Komiža) do 1,6 °C (Puntijarka). Kategorizacija zasnovana na razdiobi percentila pokazuje da su okolica Karlovca i Makarske bili u kategoriji toplo dok su Puntijarka, Rijeka, kvarnerski otoci, okolica Zavižana, Gospića, Zadra, Splita i grada Hvara te južna Dalmacija bili u kategoriji ekstremno toplo. Preostali dio teritorija Republike Hrvatske nalazi se u kategoriji vrlo toplo.

Zadar (izvor: pixabay.com)

Oborinske prilike bile su normalne na 84% teritorija, na 6% teritorija bilo je sušno, na 9% kišno, a na 1% vrlo kišno. Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.) pokazuje da su u 2020. u Hrvatskoj količine oborine na većini analiziranih postaja bile ispod, a na njih devet iznad višegodišnjeg prosjeka. Usporedba s navedenim višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za 2020. godinu nalaze u rasponu od 81% višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (514,7 mm) do 131% u Varaždinu (1087,8 mm). Oborinske prilike koje su obilježile 2020. godinu detaljno su opisane sljedećim kategorijama: sušno (šire područje Bilogore, Siska, Karlovca, Šibenika, Komiže i Lastova), kišno (okolica Pazina, Senja, Zagreba i Varaždina), vrlo kišno (Varaždin i okolica) i normalno (preostali dio teritorija).

Varaždin (izvor: Varaždinske-vijesti.hr

Analizirajući temperaturne i oborinske anomalije te područja na kojima se javljaju kroz godišnja doba, može se zaključiti:

- nijedno godišnje doba u RH u 2020. godini nije bilo ekstremno hladno;

- zima 2019/2020. bila je ekstremno topla na dijelu sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa;

- proljeće na Zavižanu i u dijelu Like, na južnim kvarnerskim otocima, u sjevernoj Dalmaciji i dijelu zaleđa srednje Dalmacije bilo je ekstremno sušno;

- ljeto u okolici Varaždina bilo je ekstremno kišno.

Gledajući na nivou godine, 2020. je bila ekstremna samo kada je riječ o toplinskim prilikama. Naime, na Puntijarci, u Rijeci, na kvarnerskim otocima, u okolici Zavižana, u Gospiću, Zadru i Splitu, u okolici grada Hvara te u južnoj Dalmaciji 2020. je bila ekstremno topla.

Zavižan (izvor: Nacionalni park Sjeverni Velebit)

Ekstremna klimatska razdoblja u 2020. godini

Ekstremne vremenske prilike na području Hrvatske obilježile su također 2020. godinu. Uslijed jakog, na udare olujnog i orkanskog vjetra diljem Hrvatske 5. veljače 2020. godine u mnogim mjestima padala su stabla i električni stupovi, oštećeni su mnogi krovovi te je dolazilo do prekida u opskrbi električnom energijom. Olujni vjetar puhao je u Lici i Slavoniji, gdje je dizao krovove kuća, čupao voćke iz zemlje, lomio grane i stabla. Na Jadranu je orkanska bura izazvala prekid u prometu, rušila je stabla i električne stupove. Na cestama u Dalmaciji bilo je prevrtanja automobila i teretnih vozila. Jak mraz  2. i 3. travnja 2020. prouzročio je velike štete u poljoprivredi. Znatno su stradali voćnjaci, vinogradi, povrtne kulture i nasadi jagoda. Proglašeno je stanje elementarne nepogode za velik dio kopnene Hrvatske. Dana 24. srpnja 2020. dijelove Hrvatske zahvatilo je jako grmljavinsko nevrijeme uključujući i područje Zagreba. U svega par sati na području grada palo je između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru. Velika količina kiše, lokalno u 24 sata i više od prosječne mjesečne količine oborine za srpanj, u kratko vrijeme prouzročila je urbanu poplavu na području Zagreba, što je imalo za posljedicu veliku materijalnu štetu, a nažalost izgubljen je i jedan ljudski život. Dana 18. kolovoza 2020. godine obilne oborine zahvatile su Požešku kotlinu što je izazvalo bujičnu poplavu. Poplavljena su dvorišta, prizemlja i podrumi kuća. Intervenirale su vatrogasne postrojbe pri ispumpavanju poplavljenih prostora, pranju cesta i dvorišta. Olujni vjetar pogodio je mjesto Čaglin i prouzročio veliku materijalnu štetu. Zabilježena je i tuča. Zbog tuče, ali i jake kiše, stradali su usjevi. Za pogođena područja proglašeno je stanje elementarne nepogode.

 

Izvor podataka: DHMZ (Prikazi br. 32 - Praćenje i ocjena klime u 2020. godini, listopad 2021.)

 

 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Vjetroelektrane i klima
14.11.2021.
Kada su se pojavile prve vjetroelektrane, svijet je preplavilo oduševljenje: konačno imamo čist, zeleni izvor energij...
Velika izumiranja
14.02.2022.
Povremeno Zemlju posjeti neki od jahača apokalipse, pravih jahača prema kojima su oni biblijski pravi amateri jer ovi ...
Najstrašnija suša u novijoj povijesti SAD-a
31.08.2021.
Suša koja je tridesetih godina 20. stoljeća pogodila dijelove Kanzasa, Kolorada, Oklahome i Teksasa
2020. među 3 najtoplije godine od kada postoje mjerenja
11.12.2021.
Godina koju je obilježila pandemija korona virusa, a u našoj zemlji i razorni potresi, i u kontekstu vremena bila je t...
Oluja Eunice poharala zapad Europe
19.02.2022.
Najmanje devetero mrtvih, vjetar rušio drveće i odnosio krovove s kuća, a blizu belgijske obale na vjetrenjače otpu...

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
31.08.2021.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Listopad
01.10.2021.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti