Klimatske promjene

Utječe li proizvodnja hrane na klimatske promjene?

06.04.2022.

autor: Nebojša Subanović

Kada se govori o ublažavanju klimatskih promjena, koje su jedan od imperativa naše civilizacije, obično se spominju industrija, transport i korištenje fosilnih goriva. Međutim, jedna privredna grana nekako uvijek ostaje ispod radara, a to je poljoprivreda!

 

Dramatično izvješće organizacije Global Alliance for the Future of Food govori kako nacionalni klimatski planovi često ne daju prioritet prehrambenim sustavima pa bi uskoro moglo biti kasno da se nešto napravi.

 

Neke procjene govore da bi se odgovarajućom promjenom proizvodnje, distribucije, konzumacije i odlaganja hrane mogla smanjiti godišnja emisija stakleničkih plinova za 10,3 milijarde tona ekvivalenta CO2! Samo time bi se ostvarilo 20% ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma za 2050.!

 

Proizvodnja hrane i Amazona

 

Do sada je iskrčeno oko 17 % Amazonske kišne šume. Svake minute nestaje površina od gotovo tri nogometna igrališta! Foto NASA.

 

Gore spomenuo izvješće pažljivo razmatra klimatske planove Kine, Sjedinjenih Država, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Španjolske, Bangladeša, Kolumbije, Egipta, Kenije, Senegala, Južne Afrike i Vanuatua. Tek su Francuska, Njemačka i Sjedinjene Države u svoje obveze eksplicitno uključile napore za promicanje održive prehrane.

Još je veći problem što niti jedan nacionalni program ne razmatra emisije vezane uz uvezenu hranu ili posredno djelovanje potaknuto krčenjem šuma i uništavanjem staništa negdje drugdje u svijetu. Jedan od najvećih takvih problema je krčenje Amazonske kišne šume čijih 17 % je do sada već iskrčeno! Značaj kišnih šuma je u stvaranju ciklusa kruženja vode. Drveće crpi vodu iz tla, evaporacijom voda dolazi u atmosferu i vraća se nazad u obliku kiše. Tu ravnotežu narušava krčenje šuma, šumski požari i porast globalne temperature. Stručnjaci upozoravaju da će vodeni ciklus uskoro biti nepovratno prekinut, zaključavajući trend smanjenja količine oborina i duljih sušnih sezona koji su započeli prije nekoliko desetljeća. Najmanje polovica šume ustupit će mjesto savani. Budući da je već izgubljeno čak 17 % šume, znanstvenici vjeruju da će prijelomna točka biti dostignuta na 20 % do 25 % krčenja šuma čak i ako se zaustave klimatske promjene. Ako globalna temperatura naraste za 4 °C, veći dio središnje, istočne i južne Amazone zasigurno će postati neplodno šipražje.

 

SAD i Velika Britanija

 

Odgovarajućim se pristupom prehrambenim sustavima stvara klimatska otpornost i smanjuje utjecaj na klimatske promjene što u konačnici rezultira raznolikošću kontekstno specifičnih rješenja za proizvodnju hrane, njenu distribuciju, potrošnju i na kraju odlaganje. Ipak, prehrambeni sustavi rijetko imaju prioritet u klimatskoj politici. Američko se tlo smatra jednim od najplodnijih područja na svijetu, a prehrambeni sustavi ovdje predstavljaju glavni izvor emisije stakleničkih plinova. Najnoviji klimatski planovi SAD-a dostavljeni Ujedinjenim narodima doista uzimaju u obzir emisije ugljičnog dioksida iz kopnenog sektora, ali ne uključuju eksplicitno planove za promjenu prehrane ili smanjenje bacanja hrane.

Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima veliki prekomorski kopneni otisak, drugim riječima, ima veliki utjecaj na nacionalne klimatske politike drugih država. Kopneni otisak je pokazatelj koji se koristi za mjerenje količine tla koje se koristi u zemlji ili u inozemstvu ili oboje, za proizvodnju dobara i usluga koje država ili regija konzumira. Britanski zahtjevi vrše pritisak na prirodne ekosustave negdje drugdje, a prema izvješću, nacionalni klimatski planovi Ujedinjenog Kraljevstva ne čine dovoljno da ublaže ovaj međunarodni utjecaj i temelje se na nejasnim savjetima i analizama unutar vlade.

 

Europska Unija

 

Povratak ruralnoj poljoprivredi.

 

Zeleni dogovor Europske unije ima strategiju 'od farme do vilice', mi bi rekli 'od polja do stola', s ciljem poboljšanja proizvodnje hrane, transporta i otpada, ali klimatski planovi EU-a podneseni UN-u ne spominju izričito hranu, prehranu ili bacanje hrane.

"Ovo može odražavati činjenicu da zakonodavstvo na razini EU-a nije namijenjeno da bude određeno u vezi s radnjama i mjerama", priznaje se u izvješću, "radije ostavljajući prostor državama članicama da razviju politike za provedbu EU-a ciljeva koje su prikladne njihovim nacionalnim prilikama."

 

Kina

 

Kina je najveći svjetski proizvođač hrane. Nacionalni prehrambeni sustav mora prehraniti 1,4 milijarde ljudi, a kako lokalna potražnja za mesom i dalje brzo raste, Kina mora uvoziti ogromne količine soje kako bi prehranila svoju stoku. To, zauzvrat, dovodi do povećanog krčenja šuma u inozemstvu, posebno u Južnoj Americi. No, problema ima i „kod kuće“. Neki od najplodnijih dijelova Kine su u opasnosti od klimatskih promjena! Tijekom idućih trideset godina mogli bi posve presušiti! Trenutno izvješće otkriva da kineski klimatski planovi ne spominju bilo kakve procjene ili probleme prehrambenog sustava. "Prema jednom sugovorniku, ovaj propust je uglavnom zato što se kineski nacionalno utvrđeni doprinos prvenstveno bavi klimatskim ciljem do 2030. koji daje prioritet emisijama CO2 povezanim s energijom", objašnjava se u izvješću.

 

Pozitivni primjeri

 

Od svih zemalja koje se uspoređuju u izvješću, Kolumbija, Senegal i Kenija navodno imaju najambicioznije planove. Ove su države bile posebno usredotočene na promicanje održivih poljoprivrednih praksi i poboljšanja lokalno vođene poljoprivrede.

U Keniji, na primjer, nacionalni klimatski planovi uključuju mjere za izgradnju otpornosti na klimatske promjene kroz održivo upravljanje korištenjem zemljišta. Fondovi za klimatske promjene također su stvorili sigurnosne mreže i usluge savjetovanja kako bi osigurali da marginalizirane zajednice imaju ono što im je potrebno za uspjeh.

U Senegalu, gdje je više od polovice stanovništva zaposleno u poljoprivredi, klimatski planovi za prehrambene sustave posebno su detaljni. U izvješću se navodi kako je Senegal jedna od rijetkih država s klimatskim planom koji uključuje i ravnopravnost spolova kao oblik održivog razvoja. Uz to, autori tvrde da plan Senegala može pružiti više detalja o tome kako žene i ruralne zajednice "mogu djelovati kao pokretači promjena u pomaku prema održivoj poljoprivredi i zdravoj prehrani".

 

Ljudi moraju jesti da bi živjeli, ali ako možemo popraviti prehrambene sustave tako da budu održiviji, to bi moglo uvelike pomoći u osiguravanju klimatske otpornosti, a svijet si ne može dopustiti luksuz da to propusti napraviti.

 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Vjetroelektrane i klima
14.11.2021.
Kada su se pojavile prve vjetroelektrane, svijet je preplavilo oduševljenje: konačno imamo čist, zeleni izvor energij...
Velika izumiranja
14.02.2022.
Povremeno Zemlju posjeti neki od jahača apokalipse, pravih jahača prema kojima su oni biblijski pravi amateri jer ovi ...
Najstrašnija suša u novijoj povijesti SAD-a
31.08.2021.
Suša koja je tridesetih godina 20. stoljeća pogodila dijelove Kanzasa, Kolorada, Oklahome i Teksasa
2020. među 3 najtoplije godine od kada postoje mjerenja
11.12.2021.
Godina koju je obilježila pandemija korona virusa, a u našoj zemlji i razorni potresi, i u kontekstu vremena bila je t...
Oluja Eunice poharala zapad Europe
19.02.2022.
Najmanje devetero mrtvih, vjetar rušio drveće i odnosio krovove s kuća, a blizu belgijske obale na vjetrenjače otpu...

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
31.08.2021.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Listopad
01.10.2021.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti