Klimatske promjene

Koliko klimatske promjene mijenjaju Zemljin vodeni ciklus?

18.05.2022.

autor: Redakcijski članak

mjesto radnje: Planet Zemlja

Fotografije: pixabay.com 

Izvor: Science Alert 

Klimatske promjene zadaju ozbiljan udarac Zemljinom vodenom ciklusu. Prema novim satelitskim podacima, slatke vode cijelom svijetu sve brže postaju manje slane, a slane vode slanije. Nastavi li se ovaj obrazac, bit će to turbo punjač za kišne oluje.

Nalazi ukazuju na ozbiljno ubrzanje globalnog ciklusa vode - znak koji nije tako jasno uočen u izravnim mjerenjima saliniteta na oceanskim plutačama, koje se obično mjeri malo ispod površine oceana. Međutim, klimatski modeli obično i prognoziraju to ubrzanje. Kako globalne temperature rastu, klimatski znanstvenici očekuju da će doći do većeg isparavanja na površini oceana, što će gornji sloj mora učiniti slanijim i dodati vlagu u atmosferu. Zauzvrat to povećava količinu oborina u drugim dijelovima svijeta, razrjeđujući neke vodene površine čime one postaju manje slane.

Uzorak se u osnovi može opisati kao "vlažno-postaje-vlažnije-suho-postaje-suše", i to je pravi razlog za zabrinutost. Ako se vodeni ciklus ubrza s globalnim zagrijavanjem, to bi moglo imati duboke utjecaje na moderno društvo, izazivajući suše i nestašicu vode, kao i veće oluje i poplave. Možda je već došlo i do ubrzavanja otapanje polarnog snijega, budući da je količina oborina u polarnim regijama sve veća.

- Ova veća količina vode koja cirkulira u atmosferi također bi mogla objasniti povećanje kišnih padalina na račun onih snježnih, što ubrzava otapanje snijega, objašnjava Estrella Olmedo matematičarka iz Barcelonskog instituta za morske znanosti.

Na sjevernom i južnom polu našeg planeta, manje je oceanskih plutača koje izravno mjere površinsku slanost. Nova satelitska analiza prva je koja daje globalne izglede po tom pitanju.

- Tamo gdje vjetar više nije tako jak, površinska se voda jače zagrijava, ali ne izmjenjuje toplinu s vodom ispod, dopuštajući površini da postane slanija od dubljih slojeva, a promatranja efekta isparavanja omogućena su satelitskim mjerenjima, objašnjava fizičar Antonio Turiel sa Instituta de Ciències del Mar u Španjolskoj - Ovo nam govori da atmosfera i oceani međusobno djeluju na jači način nego što smo zamišljali, s važnim posljedicama za kontinentalna i polarna područja.

Nedavni klimatski modeli prognoziraju da bi se za svaki Celzijev stupanj zagrijavanja Zemljin vodeni ciklus mogao intenzivirati do 7 %. Praktično, to znači da bi vlažna područja u prosjeku mogla postati 7 % vlažnija, a suha područja 7 % suša. Globalni satelitski podaci sada podupiru te prognoze. U tropskim regijama i regijama srednjih geografskih širina, istraživači su otkrili značajne razlike između mjerenja slanosti plutačom i satelitskih mjerenja slanosti.

Posljednja mjerenja jasnije su pokazala promjene u Zemljinom ciklusu vode.

- Konkretno, u Pacifiku smo vidjeli da se površinska slanost smanjuje sporije od slanosti u dubljim slojevima, a u ovoj istoj regiji primijetili smo povećanje temperature površine mora i smanjenje intenziteta vjetrova i dubine sloja miješanja, kaže Estrella Olmedo.

Znanstvenici tvrde da bi budući modeli oceana trebali uključivati ​​satelitske podatke o salinitetu, jer se čini da je to vjerni predstavnik globalnih tokova u isparavanju i oborinama. Jedini način osiguranja da se toplinski valovi, suše i oluje u budućnosti ne intenziviraju jest ograničiti globalno zagrijavanje – a čovječanstvo još može učiniti mnogo toga. Svijet je već zaključan u određenoj količini promjena. Najnovije izvješće Međunarodnog panela za klimatske promjene procjenjuje da će, ako uspijemo zadržati globalno zagrijavanje na 2 °C, ekstremni vremenski događaji biti 14 % jači nego što su bili na početku industrijske revolucije.

To je zabrinjavajuća količina promjene. Ujedinjeni narodi su 2021. upozorili da će nadolazeća desetljeća vjerojatno donijeti niz katastrofalnih suša. Kada gotovo četvrtina svijeta već doživljava nestašicu vode, posljedice bi mogle biti strašne.

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Vjetroelektrane i klima
14.11.2021.
Kada su se pojavile prve vjetroelektrane, svijet je preplavilo oduševljenje: konačno imamo čist, zeleni izvor energij...
Velika izumiranja
14.02.2022.
Povremeno Zemlju posjeti neki od jahača apokalipse, pravih jahača prema kojima su oni biblijski pravi amateri jer ovi ...
Najstrašnija suša u novijoj povijesti SAD-a
31.08.2021.
Suša koja je tridesetih godina 20. stoljeća pogodila dijelove Kanzasa, Kolorada, Oklahome i Teksasa
2020. među 3 najtoplije godine od kada postoje mjerenja
11.12.2021.
Godina koju je obilježila pandemija korona virusa, a u našoj zemlji i razorni potresi, i u kontekstu vremena bila je t...
Oluja Eunice poharala zapad Europe
19.02.2022.
Najmanje devetero mrtvih, vjetar rušio drveće i odnosio krovove s kuća, a blizu belgijske obale na vjetrenjače otpu...

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
31.08.2021.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Listopad
01.10.2021.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti