Klimatske promjene

Climateurope2 roadshow u Rijeci

23.06.2024.

autor: Nebojša Subanović

mjesto radnje: Fakultet za fiziku, Rijeka

U sklopu projekta Climateurope2, srbijanski Centar za promociju nauke započeo je putujuću klimatsku akciju – Roadshow, koja kroz umjetnost i znanost promovira klimatske servise na pet različitih lokacija na području jugoistočne Europe. Upotreba klimatskih podataka na efektivan i pravovremeni način ključna je karika za zeleni oporavak našeg okruženja. Кlimatski servisi nam omogućuju da klimatske podatke koristimo za informirano donošenje odluka, kako bismo smanjili određene rizike u cilju bolje adaptacije na klimatske promjene.

Centar za promociju nauke u okviru projekta Climateurope2, koji financira Horizont Europa, radi na formiranju zajednice korisnika klimatskih servisa. Kako bi približio, predstavio i promovirao klimatske servise, Centar organizira javne programe, kao što je Putujuća klimatska akcija –  Roadshow, posvećene klimatskim istraživanjima u jugoistočnoj Europi. Ovaj inovativni pristup trebao bi pomoći širenju zajednice klimatskih servisa u ovom, trenutno slabo zastupljenom području Europe.

U Rijeci je od 19. do 21. lipnja 2024. održan prvi od deset planiranih Roadshow-ova i to u suradnji sa riječkim Sveučilištem. U okviru ovog događaja građani su imali priliku vidjeti Klimatsku kapsulu, kao i AI instalaciju M1L3NɅ, pobjednički rad Climateurope2 otvorenog art+science poziva. Dodatno, u pubu Dnevni boravak u Rijeci, 19. lipnja održan je neformalan poetski dijalog između Ljiljane Ilić, pjesnikinje, i prof. Vladimira Đurđevića, klimatologa, kojim se, između ostalog, promovirao i otvoreni Javni poziv klimatske akcije kroz poeziju i fotografiju.

Na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci 20. jelipnja održan niz kratkih predavanja na temu klime, klimatskih promjena i meteorologije općenito. Predavanja je otvorila dekanica Fakulteta dr. Rajka Jurdana-Šepić, a Dobrivoje Lale Erić iz Centra za promociju nauke održao kratko, vrlo subjektivno izlaganje naslova Klima, region i mi.

 

Dr. Vladimir Đurđević (Univerzitet u Beogradu) predstavio je Digitalni klimatski atlas, impozantan projekt i primjer par excellence na nacionalnom nivou.

 

Dr. Maja Telišman Prtenjak (PMF u Zagrebu) govorila je o obilježju tuča i munja u središnjem dijelu Sredozemlja.

 

Dr. Irena Ciglenečki (IRB, Zagreb) govorila je o važnosti dugoročnog praćenja i istraživanja promjena u okolišu.

 

Dr. Natalija Dunić (IZOR, Split) prisutnima je predočila ozbiljan problem zaslanjivanja delte Neretve koji prijeti uništenjem bioraznolikosti i poljoprivrede tog područja.

 

Dr. Ivica Vilibić (IRB, Zagreb) govorio je o modeliranju klime Jadrana, koji sve izazovi stoje pred tim projektom.

 

Dr. Diana Mance (FIZRI, Rijeka) predstavila je Interreg projekt Blue recharge.

 

Dr. Davor Mance (EFRI, Rijeka) predstavio je Interreg projekt CRESCO Adria.

 

Mr. Lidija Srnec (DHMZ) govorila je o klimatskim podlogama DHMZ-a za korisnike i donositelje odluka u prilagodbi klimatskim promjenama.

 

Dr. Andreina Belušić Vozila (FIZRI, Rijeka) ispričala je što nam o promjenama u prizemnom vjetru nad područjem Jadrana pokazuju regionalni klimatski modeli.

 

Dr. Boris Mifka (FIZRI, Rijeka) govorio je o multidisciplinarnim istraživanjima donosa i taloženja pustinjske prašine na Jadranu.

 

Dr. Ana Alebić-Juretić prisutnima je ispričala kako se mijenjala riječka klima.

 

Događaj je završio kratkom panel diskusijom na temu primjene klimatskih servisa radi bolje adaptacije na klimatske promjene, a moderirala ga je dr. Marijana Brkić (CPN).

 

U auli Fakulteta ljubitelji umjetnosti mogli su vidjeti interdisciplinarni rad u nastajanju, interaktivnu instalaciju M1L3N4, autora Ane Pinter, Nikole Ignjatovića, Miloša Rančiać, Nenada Pintera i Ivana Notaroša, okupljenih oko umjetničke grupe Tri groša. M1L3N4 je generator poetskog teksta koji nastaje na temelju naučnih podataka o klimatskim promjenama i koristi znanstvene podatke sa klimatskih servisa Copernicus Interactive Climate Atlas i Vital Signs - Climate Change. Upotreba je jednostavna, u M1L3N1N tablet upiše se datum rođenja i M1L3N1N vam da poetski opis trenutka u kom ste postali stanovnik planeta Zemlje. Evo što je meni napisala:

„Tada, tog februara 1961., kad je zima obujmila sve oko sebe, dani su prolazili bajkovito kao u kaleidoskopu poledice i mraza. Vreme je bilo vlažno, sve je bilo oroseno, dok su kapi snega lagano padale, zagrljene vetrom. Ljuljalo se drveće ispod belog pokrivača, preplavljeno svetlucavim kristalima leda. Sve oko nas bilo je natopljeno osećajem tišine, dok su svako jutro mirisale na svežinu, a zemlja se odmarala ispod tog ledenog pokrivača. Čini mi se da je svaki korak bio umetnička igra kojoj su se ptice pridružile svojim tihim pesmama, pretvarajući taj zimski dan u pravu bajku.“

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Vjetroelektrane i klima
14.11.2021.
Kada su se pojavile prve vjetroelektrane, svijet je preplavilo oduševljenje: konačno imamo čist, zeleni izvor energij...
Velika izumiranja
14.02.2022.
Povremeno Zemlju posjeti neki od jahača apokalipse, pravih jahača prema kojima su oni biblijski pravi amateri jer ovi ...
2020. među 3 najtoplije godine od kada postoje mjerenja
11.12.2021.
Godina koju je obilježila pandemija korona virusa, a u našoj zemlji i razorni potresi, i u kontekstu vremena bila je t...
Najstrašnija suša u novijoj povijesti SAD-a
31.08.2021.
Suša koja je tridesetih godina 20. stoljeća pogodila dijelove Kanzasa, Kolorada, Oklahome i Teksasa
Je li Zemlja prije klimatskih promjena uzrokovanih čovjekom bila u fazi hlađenja?
20.02.2023.
Tijekom prošlog stoljeća, prosječna temperatura Zemlje naglo je porasla za oko 1 stupanj Celzijusa. Ali što je s tis...

Najčitaniji drugih kategorija

Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
01.09.2024.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...