Zadnji ozbiljan snijeg u Zagrebu je pao sredinom siječnja 2013. godine. Na postaji Maksimir te je godine 15. siječnja izmjereno 67 centimetara. Nakon 2017. nijednom preko 20 centimetara!
Ako pogledamo zimske temperature, situacija je više nego alarmantna!
Napravili smo analizu zimskih temperatura na nekoliko postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda i dobili zabrinjavajuće rezultate. Metodologija je bila jednostavna, meteorološki zimski mjeseci su prosinac, siječanj i veljača te smo naprosto uzeli njihovu aritmetičku sredinu. Nazivna godina određene zime je ona kojoj pripada prosinac. Plava linija predstavlja poveznicu zimskih temperatura, a crvena linearni trend.
Zagreb Maksimir, zimske temperature 2000. – 2021.
Slavonski Brod, zimske temperature 2000. – 2021.
Ogulin, zimske temperature 2000. - 2021.
Zadar Puntamika, zimske temperature 2000. – 2021.
Split Marjan, zimske temperature 2000. – 2022.
Ovih smo pet postaja odabrali zato što imaju kvalitetne vremenske nizove podataka te jer „ravnomjerno“ pokrivaju područje Hrvatske. Alarmantno je i zabrinjavajuće kako na svih, ali baš svih pet postaja postoji jasan i nedvosmislen pozitivni trend promjene temperature, ili u prijevodu – jasno i nedvosmisleno zagrijavanje.
Netko bi mogao reći kako niz od dvadeset i dvije godine nije dovoljno dugačak, u klimatskom smislu nije reprezentativan, da bi trebao biti barem trideset godina. S time se moramo složiti, no pozitivni je trend toliko izražen da bi ga samo osam sibirskih zima moglo promijeniti u negativan! Nadalje, ne možemo govoriti niti o anomaliji. Za anomalije se uzima puno kraći period, u klimatologiji od jedne do tek nekoliko godina.
Na kraju, ovaj je rezultat sukladan rezultatima numeričkih modeliranja objavljenim u nekoliko znanstvenih radova koji kažu da će se globalno zagrijavanje prvo i najjače iskazati na zimskim temperaturama.
Hvala profesoru emeritusu Tarzanu Legoviću na ideji za ovu analizu.