Klimatske promjene
Najstrašnija suša u novijoj povijesti SAD-a
Riječ “suša” čuli smo posljednjih mjeseci mnogo puta, ne samo kad slušamo vijesti iz svijeta, već i one domaće. Iako početkom jeseni i prvih kiša o sunčanom, vrućem i suhom vremenu razmišljamo kao o lijepom, manjak kiše i ove je godine stvorio brojne probleme. Nekih smo itekako svjesni čim vidimo cijene povrća i voća na tržnicama i na policama trgovina.
Za sušnih perioda suha zemlja ne daje uroda, raste strah od divljanja cijena, a u najtežim slučajevima i strah od smrti od gladi i žeđi. Javljaju se strašni požari koji dodatno uništavaju vegetaciju, što smo i ovog ljeta vidjeli mnogo puta. Ako suša potraje, ponovno oživljavanje tla može postati nemoguća misija, pa se ono naposljetku pretvara u pustinju u kojoj preživljavaju tek rijetki. Iako suše postoje oduvijek, s klimatskim se promjenama itekako intenziviraju te sve češće i žešće prijete čovječanstvu.
Što je suša?
Po rječniku, suša je duže razdoblje oskudno kišnim padalinama ili sasvim bez njih. Period proglašavanja nekog područja sušnim razlikuje se od područja do područja, a ovisi o prosječnoj količini kišnih padalina. Primjerice, u Velikoj se Britaniji sušnim smatra period od petnaest dana bez kiše. U isto vrijeme, suša se u SAD-u proglašava nakon dvadeset i jednog dana za čijeg tijeka je količina kišnih padalina iznosila manje od 30 % uobičajene.
Zapanjujuća je činjenica da u Sahari moraju proći pune dvije godine bez kišnih padalina da bi se govorilo o suši!
Suša se može pojaviti bilo gdje, a mnogo je puta zadesila SAD.
Najstrašnija suša dogodila se tridesetih godina 20. stoljeća u dijelovima Kanzasa, Kolorada, Oklahome i Teksasa. Započela je 1933. godine, a ubrzo je većina biljaka uvenula ostavljajući za sobom golu zemlju. Kako više nije bilo raslinja koje bi tlo držalo u komadu, ono se ubrzo pretvorilo u prašinu koju je otpuhivao vjetar. Podigao je toliko zemlje da je u jednom trenutku oblak prašine visok 5 km prekrio ogromno područje od Teksasa do Kanade i od Ohia do Montane. Patke i guske gušile su se i padale s neba, a prašina se uspjela nataložiti na brodovima koji su plovili Atlantikom gotovo 500 km daleko od obale.
Fotografija: BillDamon.com
Prašine je bilo i u Bijeloj kući u Washingtonu. Čim bi obrisali prašinu s predsjednikova stola, stvorio bi se novi sloj. Ta pješčana oluja prozvana je Crna mećava, a područje koje je pogodila poznato je kao Pješčana zdjela jer je vjetar običavao nanositi tlo u ogromne pješčane dine visoke do 10 m. Ta se strašna suša okončala tek tijekom zime na prijelazu s 1940. na 1941. godinu.
Fotografije: pixabay.com
