Klimatske promjene

Globalno zagrijavanje ugrožava nastanjivost u mnogim regijama oko ekvatora.

28.08.2022.

autor: Redakcijski članak

mjesto radnje: Zemlja

Fotografije: pixabay.com

U ovoj fazi, čak i kad bismo mogli ograničiti globalno zagrijavanje na 2 ˚C iznad predindustrijske razine, nove procjene pokazuju da će tropski i suptropski krajevi, uključujući Indiju, Arapski poluotok i podsaharsku Afriku, do 2100. iskusiti opasno visoke temperature tijekom većeg dijela godine.

U međuvremenu, srednje geografske širine će svake godine doživljavati intenzivne toplinske valove. U američkom gradu Chicagu, na primjer, istraživači do kraja stoljeća predviđaju 16-struko povećanje opasnih toplinskih valova.

Kakve su šanse da izbjegnemo tu sudbinu? Tek oko 0,1 posto ako uspijemo ograničiti zagrijavanje na ispod 1,5 ˚C u odnosu na predindustrijske temperature. Najvjerojatnije je, kažu istraživači, da će svijet ipak premašiti 2 ˚C zagrijavanja do 2050. godine.

U tom slučaju, istraživači kažu da će "ekstremno opasan toplinski stres biti redovita značajka klime u podsaharskoj Africi, dijelovima Arapskog poluotoka i velikom dijelu Indijskog potkontinenta".

Ako svijet ne bude mogao raditi zajedno na provedbi brzih i široko rasprostranjenih mjera prilagodbe, vjerojatno će biti mnogo smrtnih slučajeva. Ali svaka sitnica kojom možemo smanjiti temperaturu i dalje je važna, jer će svaki djelić stupnja niže temperature spašavati živote.

Nedavne procjene pokazuju da je globalno zatopljenje, na globalnoj razini, već odgovorno za jednu od tri smrti povezane s vrućinom.

Na temelju ovih stopa, druge studije predviđaju da će u nadolazećim desetljećima, kako klimatske promjene budu sve jače, ljudi umirati u rekordnom broju.

Izlaženje na kraj s toplinskim stresom kompliciraju i drugi čimbenici, poput vlage, na primjer. Trenutačne procjene temelje se na metrici poznatoj kao Indeks topline, no ona uzima u obzir relativnu vlažnost samo do određenih temperatura.

Ovo tradicionalno mjerenje koriste istraživači za mjerenje toplinskog stresa, ali nedavne studije otkrivaju da ljudsko tijelo možda neće moći podnijeti toliko topline i vlage koliko pokazuje ovaj indeks. Kako sada stoji, indeks topline od 93 °C se smatra gornjom granicom onoga što se može preživjeti. No pri 100-postotnoj vlažnosti, nova istraživanja sugeriraju da čak ni mladi i zdravi ljudi možda neće moći preživjeti temperature iznad 31 °C.

Unatoč tome, prema tradicionalnom indeksu topline, temperature se smatraju opasnima kada prelaze 40 °C, a izuzetno opasnima kada prelaze 51 °C.

Ovo su pragovi koje je trenutna studija koristila za predviđanje nastanjivosti u budućnosti, a postoji dobra šansa da su podcijenjeni u odnosu na ono što dolazi. No, čak i po ovom mjerilu, izgledi čovječanstva izgledaju strašno. Između 1979. i 1998. godine opasan prag indeksa topline u tropima i suptropima godišnje je premašen 15 posto. Tijekom tog vremena, rijetko se događalo da temperature prema indeksu topline postanu izuzetno opasne.

Nažalost, to se ne može reći za danas, a problem se samo pogoršava.

Do 2050. godine, u tropskim regijama, opasni indeks topline mogao bi godišnje biti premašen 50 posto. Do 2100. mogao bi biti premašen u većini dana.

Štoviše, oko 25 posto tih dana moglo bi biti toliko vruće da bi iznimno opasni pragovi mogli biti premašeni.

"Vjerojatno je da bi, bez velikih smanjenja emisija, veliki dijelovi globalnih tropskih i suptropskih područja do kraja stoljeća doživjeli razine toplinskog indeksa više od onih koje se smatraju 'opasnima' tijekom većeg dijela godine", pišu autori studije.

"Bez mjera prilagodbe, ovo bi uvelike povećalo učestalost bolesti povezanih s vrućinom i smanjilo radnu sposobnost na otvorenom u mnogim regijama gdje je uzgoj za vlastite potrebe važan." Zdravstvene i društvene posljedice bi bez sumnje bile duboke.

Studija je objavljena u časopisu Communications Earth & Environment.

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Vjetroelektrane i klima
14.11.2021.
Kada su se pojavile prve vjetroelektrane, svijet je preplavilo oduševljenje: konačno imamo čist, zeleni izvor energij...
Velika izumiranja
14.02.2022.
Povremeno Zemlju posjeti neki od jahača apokalipse, pravih jahača prema kojima su oni biblijski pravi amateri jer ovi ...
2020. među 3 najtoplije godine od kada postoje mjerenja
11.12.2021.
Godina koju je obilježila pandemija korona virusa, a u našoj zemlji i razorni potresi, i u kontekstu vremena bila je t...
Najstrašnija suša u novijoj povijesti SAD-a
31.08.2021.
Suša koja je tridesetih godina 20. stoljeća pogodila dijelove Kanzasa, Kolorada, Oklahome i Teksasa
Oluja Eunice poharala zapad Europe
19.02.2022.
Najmanje devetero mrtvih, vjetar rušio drveće i odnosio krovove s kuća, a blizu belgijske obale na vjetrenjače otpu...

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...