Klimatske promjene
Kolaps majanskog grada Mayapana
Donosi li nam novo interdisciplinarno istraživanje lekcije za sadašnju klimatsku krizu?
Naslovna fotografija: Centar Mayapana s hramovima Okrugli i K’uk’ulkan. Kredit: Bradley Russell.
Kao glavnog krivca za propast civilizacije Maja povijest okrivljuje europske osvajače. Najnovija istraživanja govore kako za Maje stvari kreću nizbrdo prije nego je prvi Europljanin i zakoračio na tlo Yucatana.
Grad Mayapán, 40 km jugoistočno od moderne Meride u Meksiku, politička je i kulturna prijestolnica Maya na poluotoku Yucatán s tisućama zgrada, koji na svom vrhuncu ima od 15.000 do 17.000 stanovnika. Osnovan oko 1200. godine, a napušten 1450. nakon svrgavanja despotskih vladara iz kuće Cocom. Novo istraživanje objavljeno u Nature Communications (https://www.nature.com/ncomms/) sugerira da se građanski nemiri koji dovode do kolapsa Mayapána javljaju kao rezultat klimatskih promjena!
Interdisciplinarni tim koji se uhvatio u koštac s otkrivanjem koliko su klimatske prilike utjecale na propast grada uključuje istraživače s australskog Sveučilišta New South Wales, Kalifornijskog sveučilišta u SAD-u i Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji. Koristeći gradske podatke i zapise iz pretkolonijalnog doba dolaze do otkrića koja rasvjetljavaju utjecaj klimatskih promjena na društvo.
Dugotrajna suša između 1400. i 1450. godine eskalira već postojeće napetosti u gradu, a njeni učinci na dostupnost hrane dodatni su poticaj za građanski sukob. Konačno, 1450. grad je napušten.
Okrugli i K’uk’ulkan hram u Mayapanu. Kredit: Bradley Russell.
"Naši podaci pokazuju da se institucionalni kolaps dogodio u kontekstu suše i sukoba unutar grada", objašnjavaju autori. „Ranjivosti ovog dualnog prirodno-društvenog sustava postojale su zbog snažnog oslanjanja na poljoprivredu kukuruza natapanog kišom, nedostatka centraliziranog dugoročnog skladištenja žitarica, minimalnih mogućnosti za navodnjavanje i društveno-političkog sustava kojeg vode elitne obitelji iz različitih dijelova Yucatana, a s konkurentskim političkim interesima. Tvrdimo da su dugoročne poteškoće uzrokovane klimom izazvale napetosti i nemire raspirivane od strane političkih aktera čije je djelovanje na kraju kulminiralo višestrukim političkim nasiljem u Mayapánu.”
Osim izučavanja političke i ekološke klime tijekom kolapsa Mayapána, istraživači su također analizirali ljudske ostatke pronađene u drevnom gradu.
“Izravno radiokarbonsko datiranje i sekvence mitohrondrijske DNK iz posmrtnih ostataka pojedinaca u zadnjoj gradskoj masovnoj grobnici sugeriraju da se radi o članovima obitelji šefova država (Cocomovi), ironično i značajno položenih u podnožju hrama K'uk'ulkan, ikonskog glavnog hrama i ritualnog središta Mayapána.”
Vjetrove revolucije, tvrde autori, raspirivali su politički akteri dok su se uvjeti za stanovnike grada pogoršavali. Glavni predvodnici promjene političke vlasti bili su članovi obiteljske kuće Xiu.
“Naši rezultati sugeriraju da se suparništvo među vladajućim elitama u Mayapánu materijaliziralo u akciju u vrijeme češćih i/ili jakih suša. Takvi klimatski izazovi predstavljaju niz prilika za ljudske aktere, od razvoja inovativnih prilagodbi do poticanja revolucija. Ove klimatske poteškoće i posljedične nestašice hrane potkopale bi gospodarsku bazu grada i omogućile uzurpaciju koju je vodio Xiu. Ujedinjujuće i otporne institucije koje su držale državu Mayapán na okupu do otprilike 1450. godine naposljetku su uništene, konfederacija raspuštena, a grad uglavnom napušten” objašnjavaju autori.
Istraživači također primjećuju sposobnost Maja da ustraju unatoč svim teškoćama. Oni koji su napustili Mayapan otišli su u druge gradove, mjesta i sela. "Ipak, ekonomske, društvene i vjerske tradicije su opstale sve do početka španjolske vladavine, unatoč smanjenom opsegu političkih jedinica, potvrđujući otporan sustav prilagodbe čovjeka okolišu."
Ovakve priče iz ljudske povijesti pružaju materijal za razmišljanje dok se suočavamo s vlastitom klimatskom krizom koju smo sami uzrokovali, a koja pogoršava poteškoće za milione ljudi diljem svijeta.
Autori zaključuju: "Naš transdisciplinarni rad naglašava važnost razumijevanja složenih odnosa između prirodnih i društvenih sustava, posebno kada se procjenjuje uloga klimatskih promjena u jačanju unutarnjih političkih napetosti i frakcionaštva u područjima gdje suša dovodi do nestašice hrane."
Objavljeno u Cosmos Magazine.
