Klimatske promjene
Klimatska skloništa, realnost 21. stoljeća
Toplinski val kojem smo izloženi proteklih dana nakratko je prekinut, no ako je suditi po nagovještajima poznavatelja klimatskih prilika, predah je to nakon kojeg nas čekaju nove vrućine. Europski centar za srednjoročnu vremensku prognozu najavio je za ovo ljeto iznadprosječno visoke temperature zraka za mnoge dijelove svijeta.
Prekomjerna i dugotrajna vrućina dovodi do porasta mortaliteta i morbiditeta, posebice kod najosjetljivijih skupina ljudi, koji su zbog svoje socioekonomske situacije, stanja, zdravlja ili dobi izravnije pogođeni učincima vrućine od ostalih.
Kako se predviđa da će, zbog učinaka klimatske krize, toplinski valovi biti sve učestaliji i jači, diljem svijeta poduzimaju se najrazličitije akcije kako bi se građanima pomoglo u borbi s vrućinom, koja odnosi više života nego tornada, poplave i druge ekstremne vremenske prilike. Posebno veliku prijetnju vrućina predstavlja stanovnicima većih gradova gdje su, uslijed efekta toplinskog otoka, temperature i do 5 °C više nego u okolnim rubnim i prirodnim područjima.
Dobra je vijest da u borbi s vrućinama može pomoći urbanističko planiranje.
Obzirom na činjenicu da se gradovi diljem svijeta nastavljaju zagrijavati, potreba da se njihovim stanovnicima osiguraju prostori u kojima će se moći rashladiti i predahnuti od velikih vrućina postaje urbana potreba, baš kao što su to i javni wc-i! Kako bi zgrade bile što ugodnije za život, a ljudi sigurni, diljem svijeta grade se novi parkovi, sadi drveće, postavljaju objekti i površine s tekućom vodom, farbaju krovovi u bijelo... Uz sve to, Barcelona iskorištava i svoju postojeću infrastrukturu te od 2020. godine uspostavlja mrežu klimatskih skloništa, u koja su prenamjenjeni mnogobrojni parkovi, knjižnice, muzeji te čak 11 obrazovnih ustanova koje su tijekom školskih praznika rekonstruirane pa se u njihovim dvorištima sada nalaze fontane za hlađenje, vrtovi i zeleni zidovi. Škole su dobile i tende, zaštitu od sunca i nove krovove za bolju ventilaciju. U 2021. godini grad je više nego udvostručio broj svojih klimatskih skloništa sa 70 na 163, čime je osigurano da 90 posto stanovnika Barcelone ima po jedno klimatsko sklonište na udaljenosti od 10 minuta hoda. Klimatske promjene imaju ogroman utjecaj na ranjivo stanovništvo, tako da su skloništa u Barceloni posebno korisna u četvrtima s nižim primanjima, ali i za starije osobe te beskućnike koji često nemaju pristup ventiliranim ili klimatiziranim prostorima. (Oko 58 % domova u Barceloni ima klima uređaj, a samo jedan od tri doma ima ga u cijeloj zemlji.)
Zahvaljujući fondu Europske unije u vrijednosti od 4 miliona eura i sredstvima grada u iznosu od jedan milijun eura, Barcelona je također zasadila 74 nova stabla i oko tisuću kvadratnih metara plačnika pretvorila u zelene površine. Skloništa od toplinskih valova otvorena su od 15. lipnja i bit će dostupna građanima sve do 15. rujna kada predviđaju kako bi se visoke temperature mogle relativno stabilizirati. Pored ogromne praktične vrijednosti, klimatska skloništa također imaju i edukativnu funkciju. Naime, grad kroz ovaj projekt nastoji podignuti svijest ljudi o klimatskim promjenama. Prema rezultatima istraživanja iz 2020. godine, skoro 9 od 10 ispitanika iz Španjolske smatra ovaj fenomen veoma ozbiljnim problemom, a klimatska skloništa dodatno naglašavaju izazove koji nastaju zbog promjene klime i globalnog zatopljenja.
Za kraj nije na odmet napomenuti da projekt ovakvih razmjera može funkcionirati samo ako svaka lokacija skloništa ostane otvorena tijekom cijelog dana, a stanovnicima je jasno iskomunicirana informacija o njihovom postojanju te gdje se nalaze. Osim mrežne karte, grad je tijekom mjeseca lipnja na frekventnim gradskim punktovima organizirao i podjelu letaka s informacijama i mapom skloništa. Do 2030. godine Barcelona želi da cjelokupno stanovništvo bude unutar pet minuta hoda od određenog klimatskog skloništa.
Kako temperature zbog klimatskih promjena nastavljaju rasti, a toplinski valovi postaju sve učestaliji, dulji i jači, čini se kako će, poput parkova, klimatska skloništa morati postati javni prostori dostupni svima.
Fotografije: courtesy Barcelona City Council
