Klimatske promjene
Nezapamćene suše u Portugalu i Španjolskoj
Fotografije: pixabay.com
Prema nedavno objavljenom istraživanju, zbog atmosferskog sustava visokog tlaka potaknutog klimatskim promjenama, dijelovi Portugala i Španjolske najsušniji su u posljednjih tisuću godina.
Azorska anticiklona, područje visokog tlaka koje se okreće u smjeru kazaljke na satu iznad dijelova sjevernog Atlantika, ima veliki učinak na vremenske i dugoročne klimatske trendove u zapadnoj Europi.
U novoj studiji modeliranja objavljenoj u časopisu Nature Geoscience, istraživači u Sjedinjenim Državama su otkrili da se ovaj sustav visokog tlaka "dramatično promijenio u prošlom stoljeću i da su te promjene u sjevernoatlantskoj klimi bez presedana u prošlom tisućljeću". Korištenjem simulacije klimatskih modela tijekom posljednjih 1200 godina, studija je otkrila da se ovaj visokotlačni sustav, zbog zagađenja atmosfere stakleničkim plinovima, počeo povećavati te sada pokriva veće područje nego prije otprilike 200 godina. Držeći korak s globalnim zagrijavanjem u dvadesetom se stoljeću još dramatičnije proširio.
Autori su zatim pogledali dokaze o razinama oborina sačuvanim u portugalskim stalagmitima tijekom nekoliko stotina godina i otkrili da su širenjem Azorske anticiklone, zime u zapadnom Mediteranu postale suše. Studija navodi projekcije da bi razina oborina mogla pasti daljnjih 10 do 20 posto do kraja ovog stoljeća, što bi, kako kažu autori studije, iberijsku poljoprivredu učinilo "jednom od najosjetljivijih u Europi".
Upozoravaju da će se povećanjem količine stakleničkih plinova Azorska anticiklona nastaviti širiti i tijekom 21. stoljeća, što dovodi do sve većeg rizika od suša na Pirinejskom poluotoku te prijeti ključnim usjevima.
"Naša otkrića imaju važne implikacije za predviđene promjene u hidroklimi zapadnog Sredozemlja tijekom dvadeset prvog stoljeća", rekli su autori.
Uvenula loza
Prema studiji, Azorska anticiklona djeluje kao "vratar" za oborine u Europi. U ljetnim mjesecima pušta suhi zrak koji uzrokuje vruće, sušne uvjete u većem dijelu Portugala, Španjolske i zapadnog Mediterana. U hladnom, vlažnijem zimskom razdoblju, sustav visokog tlaka raste, šaljući zapadne vjetrove koji nose kišu u unutrašnjost.
Ova je zimska kiša "vitalna" i za ekološko i za gospodarsko zdravlje regije, ali se njena količina smanjuje, osobito tijekom druge polovice 20. stoljeća.
Iako prethodna istraživanja nisu razjasnila učinke prirodne varijabilnosti Azorske anticiklone, autori kažu da njihovi nalazi pokazuju da je njeno širenje tijekom industrijske ere povezano s porastom koncentracije atmosferskih stakleničkih plinova.
Studija citirana u najnovijem istraživanju procjenjuje da bi se zbog velike nestašice vode površina pogodna za uzgoj vinove loze na Pirinejskom poluotoku mogla smanjiti za najmanje četvrtinu i potencijalno gotovo potpuno nestati do 2050. godine. U međuvremenu, istraživači su u regijama maslina u južnoj Španjolskoj predvidjeli pad proizvodnje od 30 posto do 2100. godine. Vinari već traže načine prilagodbe promjenjivoj klimi, poput premještanja vinograda na veće nadmorske visine i eksperimentiranja sa sortama otpornijima na toplinu.
Prošle su godine znanstvenici otkrili da je jak proljetni mraz, koji je opustošio vinovu lozu u Francuskoj, najvjerojatnije bio posljedica klimatskih promjena, s tim da biljke pupaju ranije i stoga su osjetljivije na oštećenja.
