Popularna meteorologija
Čuvaj se fena!
Da vrijeme djeluje na ljude i utječe na to kako ćemo se osjećati, znaju već i vrapci na grani. Iznimka nije niti vjetar. Većina nas, već na sam spomen južine, na primjer, pomisli na neugodnu glavobolju, na nestrpljive i neoprezne vozače, svadljive kolege ili članove obitelji, umor koji kao da nam na ruke i noge navlači teške utege.
U ovom tekstu posebno ćemo se pozabaviti utjecajem jednog vjetra na ljudski organizam, pa krenimo redom.
Kako vjetar djeluje na ljudski organizam?
Vjetar djeluje na ljudski organizam na dva načina: opći, na koji djeluju svi vjetrovi, i na specifičan, onaj karakterističan svakom pojedinačnom vjetru.
Opće djelovanje očituje se na hipotalamusu i hipofizi, žlijezdi s unutarnjim izlučivanjem. Ona izlučuje mnoge neuromodulatore i neurotransmitore, koji djeluju na unutarnje izlučivanje drugih žlijezda, kao što su štitnjača i nadbubrežne žlijezde. Kada je vjetar jak, s udarima dolazi do porasta razine serotonina, neurotransmitora koji regulira raspoloženje. To se, vjerojatno, događa zbog ponekih naglih promjena elektriciteta u zraku uz porast pozitivnih iona, koji uzrokuju neurokemijske reakcije. Prije početka nevremena ili prije dolaska jakog poremećaja s Atlantika, osjetljive osobe osjećaju tjeskobu, napetost i opću slabost.
Snjegožderac fen
Kao što je već spomenuto, svaki tip vjetra utječe na nastanak određenih poremećaja koji ponekad uključuju mnoge organe ljudskog tijela. Od svih sindroma najviše se proučavaju i analiziraju oni koje uzrokuju vjetrovi koji pušu s visina, tj. s planinskih lanaca, kao što je fen, topao i jako suh vjetar.
Chinook, Alberta / brittanica.com
Gotovo u svim planinskim krajevima širom svijeta povremeno se javlja karakterističan lokalni vjetar umjerene do olujne jačine koji se s planinskih vrhunaca ruši niz obronke donoseći zatopljenje i vrlo suh zrak u nizinu. Bez obzira na to što dolazi s planinskih vrhunaca, prekrivenih katkada snijegom i ledom, na podnožje planine stiže kao suh i topao vjetar.
Nastajanje fena / hr.wikipedia.org
Taj se lokalni vjetar danas općenito naziva fen, iako je u raznim krajevima svijeta u kojima se javlja poznat pod različitim imenima. Tako je, primjerice, u Provansi poznat kao mistral, u Argentini kao zonda, a u Izraelu kao sharav. Na jugu Kalifornije nazivaju ga Santa Ana, a na zapadu Kanade (Alberta i Saskachewan) chinook. Austrija i Švicarska poznaju ga kao favonio ili foehn, obala Andaluzije, gdje puše naročito zimi, kao fen, a pod tim je imenom poznat i kod nas u Hrvatskoj, naročito u području oko Ogulina, gdje se najčešće pojavljuje.
Santa Ana, CA / timesofsandiego.com
Na sjevernoj i južnoj strani europskih Alpa, osobito u Švicarskoj i Tirolu, fen je česta i značajna klimatska pojava obilježena naglom promjenom smjera i brzine vjetra, temperature i vlage zraka u razmjerno kratku vremenu od nekoliko, odnosno desetak minuta. Zbog tih promjena ima velik utjecaj na klimu, na ljude i općenito na sve žive organizme.
Fenska kapa, La Palma, Španjolska / wikiwand.com
Smetnje uzrokovane fenom
Od davnine je zapažen utjecaj fena na ljudski organizam. Već u 19. stoljeću svestrano je i temeljito istraživan u Alpama, gdje je i dobio naziv fen. Nagle promjene temperature i vlage zraka, kao i ostalih klimatskih uvjeta, negativno utječu na čovjekov živčani sustav. Fen najviše pogađa meteorolabilne osobe, ali i djecu te starije osobe, posebno ako puše duže od jednog dana.
Za vrijeme fena moguća je opća iscrpljenost s velikom malaksalošću i psihičkom i fizičkom slabošću, pad tlaka kod osoba koje pate od visokog tlaka, naročito u najvišim vrijednostima, poremećaji mokrenja (poliurija - obilno mokrenje, poliakijurija - često mokrenje, bolno mokrenje, nikturija - učestalo noćno mokrenje), pogoršanje stanja fizičke i psihičke tjeskobe i napetosti s mogućim napadajima koji mogu prerasti u napadaje panike, bolovi u grudima, palpitacije, osjećaj jakog lupanja srca, plitak dah, naročito kod tjeskobnih osoba, s problemima pri dubokom disanju, raširene neuralgije, bolovi u mišićima, bolovi u tetivama, leđnoj moždini i u području slabina, bolovi u želucu i crijevima (grčevi) ili u debelom crijevu s pogoršanjem spazmičkih grčeva u utrobi, koji se stalno vraćaju, znatno smanjenje sposobnosti apstraktnog razmišljanja, poremećaj pozornosti, koncentracije, pamćenja i općenito obrane organizma protiv različitih patoloških agenata, pogoršanje depresivnih sindroma, pogoršanje broja sindroma koji pogađaju krvne žile u mozgu uz opasnost od tromboze ili moždanog udara, povećanje broja slučajeva angine pektoris, naročito nestabilnog tipa, povećanje broja srčanih udara, dehidracija kod starijih osoba i djece, uz suhu i toplu kožu te napade ozbiljnih groznica. Statistička istraživanja o ponašanju ljudi za vrijeme fena pokazala su veći broj nesreća na radu i u prometu, kao i povećan broj samoubojstava.
Fotografija: pixabay.com
Životinje također reagiraju na pojavu fena, postaju agresivne. Djelovanje fena najjače se očituje na početku njegova nastupa dok se organizam ne privikne na nagle promjene vremena.
Utjecaj fena na ostala područja života
Osim bioloških i zdravstvenih problema fen donosi i velike poteškoće u privredi i drugdje. Uslijed naglog topljenja snijega dolazi do poplava i snježnih lavina, a pri snažnim provalama katkada olujnog i vrlo suhog vjetra, bilo je i slučajeva katastrofalnih poplava.
Usprkos spomenutim teškoćama, ljudi se fenu ipak raduju zbog njegova blagotvorna djelovanja na vegetaciju i ranijeg dozrijevanja poljoprivrednih kultura, zbog otapanja snijega i uklanjanja drugih nedaća povezanih s oštrom klimom planinskih predjela.
Kako si pomoći?
Iako od određene vremenske situacije ne možemo pobjeći, i ne postoji čarobni gumb na kom bismo fen jednostavno „isključili“, možemo mu se prilagoditi i tako umanjiti njegovo nepovoljno djelovanje na naš organizam.
Kao što si za vrućeg vremena pomažemo rashlađivanjem, a kad je hladno - zagrijavanjem, tako bismo za jakog fena trebali izbjegavati izraženije i zahtjevnije fizičke, mentalne i intelektualne aktivnosti, zahtjevnije socijalne kontakte nakratko odgoditi i družiti se s ljudima s kojima komuniciramo s lakoćom, ili si, ako je to moguće, priuštiti „dan samo za sebe“. Kako bismo organizam što manje opteretili, dobro je jesti lakšu hranu te se redovito hidratizirati. Osim vodom, organizam je dobro hidratizirati i ponekom šalicom čaja, pri čemu će nam čajevi od ljekovitih biljaka kao što su matičnjak, valerijana, lavanda, majčina dušica ili kantarion, i pomoći da se smirimo, opustimo i bolje spavamo.
Kao i u svim drugim prilikama, kronični bolesnici trebaju redovito uzimati propisane lijekove te se pridržavati uputa dobivenih od svojih liječnika, a ukoliko im se opće stanje pogorša, i/ili značajno pojačaju tegobe vezane uz bolesti od kojih boluju, trebaju se za pomoć i savjet obratiti svom liječniku.
Fotografija: pixabay.com
Naslovnica: Fenska kapa iznad Cumbre Nueva, El Paso, Kanarski otoci / wikiwand.com
