Popularna meteorologija
Djeluje li vrijeme na vas?
Pitanjima utjecaja vremena na život i zdravlje čovjek je zaokupljen oduvijek. Već su stari Grci prije 2400 godina uočili utjecaj “toplih i hladnih vjetrova” na bol i bolest, a mnogobrojna svjedočanstva 20. i 21. stoljeća govore o ljudima koji pri promjeni vremena osjećaju bolove u svojim amputiranim udovima, ili o onima što “osjećaju promjenu vremena u svojim kostima”.
I dok mnogi vjeruju kako je upravo vrijeme odgovorno za to kako se osjećaju, znanstvenici te liječnici koji se bave tom problematikom ne slažu se uvijek u potpunosti. Ipak, iako je ono što osjećamo u prvom redu pitanje percepcije, pa ovisi od osobe do osobe, ostaje činjenica da vrijeme i klima utječu na sve žive organizme, pa tako i na čovjeka.
Čovjek današnjice, osim što želi znati kakvo ga vrijeme čeka za dan, dva ili više, želi znati i hoće li, te kako, to isto vrijeme djelovati na njega.
Odgovor na to pitanje daje nam biometeorološka prognoza kroz opisno stanje utjecaja vremenskih prilika na zdravlje ljudi, raspoloženje, koncentraciju, kvalitetu sna, osjetljivost kroničnih bolesnika, alergičara ( visina koncentracije peluda u zraku ), astmatičara, srčanih bolesnika … Važan utjecaj pri određivanju biometeorološke prognoze ima i Mjesec. Osnova za njenu izradu je biometeorologija – dio meteorologije koji proučava utjecaj vremena i klime na žive organizme. Velik dio biometeroloških istraživanja usmjeren je na ljude i njihovo zdravlje. Osjetljivost na vrijeme naziva se meteorotropizam te je stvarni fiziološki fenomen, koji je utemeljen na zakonima fizikalne kemije i elektrofiziologije. Meteorološke promjene izazivaju promjene u vanjskoj okolini koje imaju i određene biološke posljedice. Čovjekov organizam ima potrebu za uvijek postojanim unutrašnjim ambijentom (tjelesnom temperaturom, nervnom provodljivosti, kemijsko fizikalnim staničnim odnosima) što nazivamo homeostazom. Svaka meteorološka promjena djeluje na taj ambijent kao stres i ljudski organizam, ako je nenaviknut, reagira promjenama u neuroendokrinološkom sustavu kako bi se prilagodio novoj situaciji. Ta prilagodba ovisi o sposobnostima organizma da pravilno reagira. Neki ne reagiraju na promjene vremena, dok mnogi na iste nadražaje različito reagiraju te tako dolazi do različitih promjena u homeostazi. Prema intenzitetu reakcije ljude dijelimo na tri skupine:
meteorolabilne : reagiraju depresijom, neurozom (obično djeca ili starija populacija, određenu ulogu igra i nasljednost);
meteorosenzibilni tipovi : na promjene vremena reagiraju stresom, glavoboljom, uznemirenošću, oscilacijom krvnog pritiska (dolazi do pogoršanja kroničnih bolesti), promjenu osjećaju nekoliko sati ranije;
meteoropati : dolazi do izrazito velikih poteškoća u prilagodbi homeostaze (nastaje kod temperature 5 ºC iznad prosjeka, kod toplog vjetra i vlage iznad 30%) te se javlja sindrom iscrpljenosti (teškoće kretanja, koncentracije, depresija, apatija, hipotenzija, hipoglikemija) i razdražljivosti do koje može doći dan prije promjene vremena i traje dan nakon smirivanja vremena (nesanica, teškoće disanja, znojenje, lupanje srca, vrtoglavice, glavobolje, grčevi u crijevima itd.)
Prejako reagiranje organizma na vremenske promjene ne može se u potpunosti spriječiti lijekovima. Preferira se dobra fizička kondicija, češća putovanja ili promjena obitavališta.
Ako spadate u one koje promjena vremena samo oneraspoloži kao mene, pokušajte si pomoći kockicom dobre, tamne čokolade. Kod mene uvijek djeluje! I ne dozvolite da relativno nepovoljna biometeorološka prognoza pokvari vaš dan! Imajte uvijek na umu da je vrijeme proces koji neprekidno teče te da uz sve uočene zakonitosti i predvidive okolnosti, donosi i one nepredvidive, zbog kojih vremenske prognoze nisu uvijek sasvim točne, pa tako ni biometeorološke prognoze koje se zasnivaju na njima.
Pogledajte kroz prozor, duboko udahnite i izdahnite, a potom se s radošću osmjehnite danu pred vama, jer tako će vam zasigurno biti i lakši i ljepši!
