Svi citirani tekstovi su iz Biblije u prijevodu Novog svijeta, revidirano izdanje 2020.
Betlehem. Izvor: Google Earth.
Ne ulazeći u pitanje je li Isus bio stvarna povijesna osoba ili ne – time se trebaju baviti stručnjaci drugih profila, zanima me mogu li kao meteorolog, temeljem dostupnih informacija, utvrditi u koje doba godine je rođen?
Jedini zapisi u kojem bih mogao potražiti nešto o njegovu rođenju je Novi zavjet, odnosno četiri evanđelja čiji autori nisu bili i svjedoci samog događaja. Matej, Marko, Luka i Ivan svoja evanđelja pišu za života mnogih osoba koje su svjedočile događajima koji su u njima opisani. Prema nekim izvorima, Matej svoje evanđelje piše samo osam godina nakon Kristove smrti, odnosno oko 41. godine. Mnogi bibličari smatraju da ga ipak piše nešto kasnije, no uglavnom se slažu da je cijeli Novi zavjet, odnosno sve biblijske knjige pisane grčkim jezikom, napisan u 1. stoljeću.
Evanđelist Matej ne daje nikakav opis vremenskih prilika. Samo konstatira da se Isus rodio. Marko posve preskače Isusovo rođenje, djetinjstvo i mladost. Slično je i s Ivanovim evanđeljem, preskače Isusovo rođenje, djetinjstvo i mladost. Samo je Luka malo precizniji:
I rodila je sina, svog prvorođenca, te ga je povila i položila u jasle jer u prenoćištu nije bilo mjesta za njih. (2:7)
U tom kraju bili su i pastiri koji su boravili vani i po noći čuvali svoja stada. (2:8)
I brzo su otišli te našli Mariju i Josipa s djetetom, koje je bilo položeno u jasle. (2:16)
Prilično šturo.
Ono što privlači pažnju svakom meteorologu je informacija da pastiri tijekom noći borave na otvorenom čuvajući svoja stada. Godišnja razdioba temperatura na Betlehemu obližnjem aerodromu u Jeruzalemu govori kako na tih 750 metara nadmorske visine, otprilike kao naša Lika, zime i nisu tako hladne.
Godišnja razdioba srednjih najviših, srednjih najnižih te srednjih temperatura zraka na Aerodromu Jeruzalem.
Iako zimske temperature i nisu tako niske, donja fotografija pokazuje kako snijeg u Betlehemu nije neko veliko čudo.
Snijeg u Betlehemu. Izvor https://www.cbcew.org.uk/
Ovcama je, navodno, sasvim ugodno na temperaturama između 7 i 21 °C dok im ispod nule treba dodatno grijanje kako bi održale svoju normalnu tjelesnu temperaturu. Ali zašto bi uopće silili ovce da u hladnim zimskim noćima budu na otvorenom? Možda zato da tijekom zime dobiju kvalitetnije runo? Možda.
Ovce na zimskoj ispaši. Izvor: https://bestfarmanimals.com/
Rezultat s ovcama je ispao neriješen. Što je s pastirima? Da li bi pastiri cvokotali cijelu noć na otvorenom ako se mogu grijati u kolibi? Norvežani imaju izreku da nema hladnog vremena nego samo neadekvatne odjeće i obuće. Imaju li i Židovi neku sličnu? Osobno, radije bih se u zimskoj noći sklonio u kolibu, štalu, nego bio na otvorenom. Ovce mogu biti na otvorenom, u toru, ali zašto ljudi? I to noću? Osim ako noć nije dovoljno ugodno topla? Ako noć nije bila hladna, zašto su se Josip i Marija sklonili u kolibu ili štalu? Istina, Luka ne spominje nikakav objekt izuzev prenoćišta, ali da je noć bila ugodno topla, mogli su prenoćiti i na otvorenom. Medicina se slaže kako je za čovjeka najugodnija okolna temperatura između 19 i 22 °C. A one se u Betlehemu ostvaruju tijekom travnja i svibnja. Rezultat s pastirima, Marijom i Josipom je u korist toplijeg dijela godine. Možda proljeća ili jeseni.
E sada, kada je rezultat posve neizvjestan, da, mogao je biti rođen i krajem prosinca, ali, da, postoji i čvrsta mogućnost da je to ipak bilo u toplijem dijelu godine, odakle onda 24. ili 25. prosinca? Vratimo se malo u prošlost. Rimski car Konstantin Veliki 313. godine proglašava kršćanstvo službenom religijom Rimskog carstva. Do tada se u Rimskom carstvu štuje mnogoboštvo. Kako bi što bezbolnije naveli žitelje Rimskoga carstva na kršćanstvo, mnoge popularne svetkovine se nastoje prilagoditi novoj religiji. Najpopularnije su bile Saturnalije, festival u čast boga Saturna, koje se prvobitno održavaju 17., a kasnije produžuju do 24. prosinca. Praznik se proslavlja prinošenjem žrtava u Saturnovom hramu na rimskom forumu i javnim gozbama koje su praćene razmjenom poklona, stalnim zabavama i karnevalskom atmosferom koja ignorira rimske društvene norme: kockanje je dozvoljeno, a gospodari služe svoje robove. Pjesnik Katul Saturnalije naziva „najboljim od svih dana“. Uz Saturnalije, u Rimskom carstvu postoji praznik Natalis Solis Invicti – Rođendan nepobjedivog Sunca koji se slavi 25. prosinca i povezan je sa zimskim solsticijem. Mahom svi narodi toga vremena imaju svetkovinu vezanu uz taj astronomski događaj te slave početak novog vegetacijskog ciklusa.
Nije se jednom rođendan neke povijesno značajne osobe „pomaknuo“ na drugi, politički, vjerski, astronomski, vojno ili drugačije značajan datum.
Što reći na kraju? Nema dovoljno meteoroloških argumenata da bi se kategorički moglo tvrditi kako Isus nije rođen zimi, odnosno baš u dane zimskog solsticija, ali niti onih koji bi bili čvrsti dokaz kako ipak je.
Ali ono što vam, dragi čitatelju, mogu reći je: Sretan vam i čestit Božić, slavili ga ili ne!
Naslovna fotografija: https://www.nedjelja.ba/