Gastronomija

Budućnost na zemlji, stolu i u proizvodnji

10.12.2022.

autor: PR

Stres, zagađenje, ubrzani način života s jedne i puno humaniji, zdraviji i smireniji način života s druge strane! Upravo prema spomenutom humanijem i prirodnijem načinu života vodi biodinamički način uzgoja hrane prema smjernicama koje je dao dr. Rudolf Steiner, začetnik navedene metode koja se godinama u svijetu primjenjuje u mnogobrojnim segmentima ljudskog života. U Međimurju, kao najrazvijenijoj i održivoj regiji Hrvatske, domovini ovog svjetski poznatog znanstvenika, biodinamička poljoprivreda se njeguje doslovno od zemlje do stola, što podrazumijeva svakodnevnu ponudu od proizvodnje do ponudu hrane i kozmetike!

 

 

„Dr. Rudolf Steiner rođen je u Donjem Kraljevcu prije 161 godinu, nedaleko željezničke stanice, gdje mu je otac radio kao telegrafist na izgradnji prve pruge kroz današnju Hrvatsku. Tu su nam činjenicu otkrili švicarski i njemački znanstvenici kada su tragajući za rodnim korijenima ovog znanstvenika, filozofa, utemeljitelja antropozofije stigli u malo Međimursko selo, pred njegovu rodnu kuću, koja je do danas sačuvana i za nas ima veliku muzejsku vrijednost,“ kaže dr. sc. Dijana Posavec, ravnateljica ustanove Centar dr. Rudolfa Steiner.

 


Ova velika poznavateljica života i rada svjetski poznatog znanstvenika, u razgovoru nam je zadovoljno otkrila kako od 1966. godine, kada je otkrivena rodna kuća,  brojni štovatelji života i rada Steinera posjećuju Međimurje, što je, naravno, važno i s pozicije turističke ponude.  Prije petnaestak godina upravo je taj interes za Steinera i njegovo djelo bila nit vodilja i temelj za osnivanje ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera u kojem se organiziraju brojne tribine, edukacije, manifestacije, izložbe u suradnji sa mnogobrojnim suradnicima iz cijelog svijeta. Tu se mogu čuti zanimljivosti iz života i rada ovog znanstvenika, ali i vidjeti kako njegovi postulati utječu na život suvremenog čovjeka. Naime, za svog života (umro je sa 64 godine) iza Steinera je ostalo 365 svezaka i 7.500 zapisa njegovih predavanja, što je nevjerojatnih 7 metara štiva! U njima se bavio i predstavio antropozofiju (filozofiju slobode), euritmiju (umjetnost pokretom), pedagogiju novog vremena (waldorfsku školu), organsku arhitekturu, antropozofsku medicinu te ostavio  velik trag u raznim vrstama umjetnosti. Ostavština ovog znanstvenika vrlo je sveobuhvatna, a područje djelovanja veoma široko. Upravo u skladu s time, u  Međimurju se pronalaze načini i rješenja kako u današnjoj svakodnevnici primijeniti njegove metode, prakse i znanja. Kako to izgleda, Dijana Posavec pokazala je sa svojim timom 2biodinamičara“ na terenu, na svakodnevnim primjerima koje oni žive!

 

 

Zemlja mora biti živa, hrana treba biti lijek

 

 

Novo izabrana Europska komisija 2019. godine, predstavila je Europski zeleni plan, zelenu tranziciju Europe kojoj je cilj samoodrživost i nastojanje da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent. Spomenuti plan odnosi se na razdoblje od 2021. do 2027. godine. Naravno, za postizanje zadanih ciljeva određena su potrebna financijska sredstva, pri čemu je veliki postotak rezerviran za poljoprivredu, posebno njenu transformaciju prema zelenome, održivome, prema očuvanju okoliša i bioraznolikosti, otkrila je Posavec, napominjući da je Centar dr. Rudolf Steiner već prepoznat kao ustanova koja se bavi navedenom problematikom i nudi određena dugoročna rješenja.

U spomenutom planu neki od zadanih ciljeva su smanjenje upotrebe pesticida za 50 % (kako bi se očuvao okoliš i pitka voda), ali i smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva u obradi zemlje te smanjenje antibiotika u uzgoju životinja. Do 2030. godine svaka zemlja Europske unije mora imati barem 25 % poljoprivredne proizvodnje pod ekološkim uzgojem. Na koji način? Potrebno je o tlu i proizvodnji hrane drugačije razmišljati! Već sad postoje prekrasni primjeri lokalnih proizvođača, poput biodinamičke kmetije Černelić iz Slovenije koja je zasigurno jedno od poznatijih biodinamičkih imanja u Europi sa brojnim nagradama za održivo upravljanje tlom i održivu poljoprivrednu proizvodnju.

 

Što je biodinamička poljoprivreda?

 

 

Sve počinje s ekološkim načinom proizvodnje, za što svaki proizvođač mora imati certifikat. Naravno, ekološki poljoprivredni proizvođači moraju se educirati svake godine kao što se njihova imanja kontroliraju svake godine. Ovakvim gospodarenjem tla postaju živa, plodonosna, a rezultati u kvaliteti proizvedene hrane vidljivi i prepoznatljivi.
U odnosnu na konvencionalno uzgojenu hranu, koja je u fokusu kemijske industrije, tretirajući tako zemlju pesticidima, fungicidima, mineralnim gnojivima, herbicidima sve u svrhu dobivanja većih prinosa i količina, u biodinamičkom uzgoju način na koji se zemlja tretira u skladu je sa prirodom, a voće i povrće koje na njoj uspijeva zdravo i ne tretirano kemijskim sredstvima. Sve što je proizvedeno u skladu s biodinamikom nosi oznaku
Demeter, što je krajnjem kupcu vodič za odabir proizvoda na tržištu.

 

„Opasnost od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje i tretiranja tla raznolikim kemijskim sredstvima za čovječanstvo je pogubno, o čemu je davne 1924. godine govorio dr. Rudolf Steinera što je i zapisano u njegovoj knjizi „Poljoprivredni tečaj: duhovno-znanstvene osnove za napredak poljoprivrede'' koja je i danas polazna točka ja za sve koji se žele baviti biodinamičkom poljoprivredom. U njoj se nalaze smjernice koje govore o tome kako uzgojiti hranu koja je čovjeku doista lijek, a da se pri tom ne uništi voda, tlo i okoliš, te da proizvedene hrane bude u dovoljnim količinama,“ kaže Dijana i otkriva da je osnovni zadatak biodinamike revitalizirati tlo, odnosno stvoriti zdravo okruženje u kojem raste biljka.

 

„To se najbolje postiže biodinamičkim preparatima i kompostom. Nekoliko je biodinamičkih preparata: P500 koji je aktivator tla, potom P501 koji služi za jačanje same biljke. Uz njih postoje i P502, P503, P504, P505, P506, P507 koji su neizostavna pomoć i obveza biodinamičkim proizvođačima u proizvodnji vrhunskih namirnica. Spomenuti preparati izrađuju se od koprive, stolisnika, kamilice, valerijane koje u određenom preparatu ciljano djeluju na tlo uređujući procese kalija, natrija, željeza i ostalih elemenata u tlu,“ zaključuje Dijana te dodaje kako je uz način tretiranja tla, važno i svladati korištenje Sjetvenog kalendara (u ustanovi ga imaju u ponudi, a to je priručnik pogodnih dana za sjetvu, presadnju, njegu i spremanje biljaka, te rad s pčelama).

 

Biodinamička agrikultura u Međimurju

 

 

Kako to izgleda kada se hrana proizvodi po načelima biodinamike, u Međimurju se može i doživjeti. Postoje proizvođači koji su komercijalni način proizvodnje uspješno zamijenili biodinamičkim, što je urodilo zdravim plodovima. Jedno od biodinamičkih imanje je i OPG Slavice Šegović na čijem eko imanju cijele godine uspijevaju različite biokulture, a namirnice koje proizvodi dostupne su svima koji ih žele. Slavica redovito posjećuje sajmove nudeći ono što je proizvela, a često šalje zdrave pakete po cijeloj Hrvatskoj. Uz Slavicu i njezin OPG, Međimurci posebno ističu i OPG Hranjec, kao imanje na kojem se proizvodi Batatić - namaz od EKO batata, Tikvić slatkić – namaz od EKO butternut tikve, Sirupić od koprive ili bazge.

 

 

Da proizvodnja hrane po načelima biodinamike može od hobija postati pravi posao priča zanimljiv bračni par Lajtman, vlasnici imanja i prve Eko kuće za odmor u Hrvatskoj, koja se nalazi u Pleškovcu. Njihova je priča i više nego zanimljiva jer je počela kad su otišli u mirovinu i odlučili živjeti u prirodi.

 

 

„Što da vam kažem, kad sam otišla u mirovinu, kupila sam si ovaj kramp. Zemlja me jednostavno zvala,“ kaže simpatično Biserka koja je zajedno sa svojim suprugom Zvonkom počela obrađivati zemlju po ekološkim i biodinamičkim principima. Nakon dvije godine predanog rada na zemlji, dinamiziranja i tretiranja preparatima dobivenim u Centru dr. Rudolfa Steinera, zemlja je urodila plodovima koji su bili poticaj za daljnje aktivnosti na ovom imanju. Naime, Biserka ga je, još u mladosti dobila od svojih roditelja na dar (dio su kasnije dokupili) i upravo oni su „mlade“, kako su ih nazivali, stalno poticali na gradnju. No, Biserka i Zvonko to su učini tek u mirovini stvarajući pravi „raj na zemlji“. Prije dvije godine udareni su temelji danas prekrasne kuće za odmor koja ima europski certifikat EcoLabel, službenu eko-oznaku Europske unije koju su prepoznali i domaći i strani gosti. U njoj može boraviti do 8 osoba, a ono što oduševljava je činjenica da svaki gost osim odmora u prirodi i zdravog sna, ima priliku raditi na zemlji, brati svježu hranu i jesti zdravo. Svi mogu kuhati sami, ali i u društvu Biserke koja će za čas napraviti grah, gulaš, šiškrline, trgance ili slične međimurke specijalitete.

 

Biodinamika i turizam

 

 

Da je biodinamika dio turističke ponude Međimurja, potvrdio je i Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, predstavljajući u Međimurskoj palači turizma jedinstveni koncept Međimurja - Eko Muzej koji objedinjuje sve muzeje, interpetacijske centre i posebnosti ovog kraja u jedinstven sadržaj koji se lako obilazi biciklom ili turističkim mini busom po principu hop of - hop on. Na toj ruti, Rudolf Steiner i ponuda biodinamičke hrane imaju vrlo važnu ulogu.

 

„Gosti koji posjete Međimurje to mogu vrlo lako doživjeti na OPG-ovima, u samom Centru dr. Rudolfa Steinera ali i u Termama Sv.Martin koje su jedine terme u Hrvatskoj u kojima možete doživjeti moć biodinamike u različitim segmentima,“ kaže Grula otkrivajući kako su se tijekom nastajanja ovih termi poštovala načela antropozofije dr. Rudolfa Steinera, koja se temelji na filozofiji povezivanja uma, duše i tijela kao ključa zdravlja i kvalitetnog života. Ova se filozofija provlači kroz cijeli resort, počevši od biodinamičkog vrta, organske arhitekture i valovite linije brežuljkastog Međimurja koje se proteže u unutrašnjem dijelu bazenskog kompleksa, kroz spa centar i Healthness program čija je kompletna njega tijela upotpunjena proizvodima s eko certifikatom. Biodinamika se u ovim termama može doživjeti i na tanjuru, kad u restoranu Le Batat uživate u hrani proizvedenoj i pripremljenoj na biodinamički način. Jedinstveno iskustvo koje je dostupno svima!

 

 

Proizvodnja u skladu s biodinamikom

 

Nakon biodinamike na zemlji, tanjuru, u stanovanju ali i odmaranju, biodinamika se može vidjeti i doživjeti i u kozmetičkoj proizvodnji. Do nje nas je dovela beauty preporuka iz Spa centra Termi Sv. Martin u kojem se, u mnogim beauty tretmanima koriste prirodni preparati proizvedeni u Kući magične trave iz Novog Marofa. Vrata pogona otvorila je Snježana Jakopović, koja sa svojom obitelji, biljke proizvedene po načelima biodinamike pretvara u ekološku, uskoro biodinamički certificiranu Demeter, kozmetiku. Posebne zvijezde su proizvodi za njegu lica i tijela od bundeve, eterična ulja napravljena od ekološki i biodinamički uzgojenih ljekovitih biljaka, ali i mini kolekcije tematski prilagođene određenom dijelu godine.

 

 

„Osluškujemo tržište i uvijek nam je želja i cilj pružiti svakome ono što njegova koža, kao najveći organ u tijelu, treba! Zato u svojoj ponudi imamo toliko raznovrsnih proizvoda,“ kaže Snježana otkrivajući kako se najviše traže ciljani proizvodi za različite probleme s kožom, ali i fine „pomade“ za opuštanje i retreat koje možete isprobati u sklopu ovog imanja na jedinstvenom personaliziranom wellnessu.

 

foto: NIkola Zoko

 

 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Poželjeli ste pojesti dobre tripice, sarmu ili kuhani buncek s kiselim zeljem? Znamo pravo mjesto za vas!
25.01.2022.
Opće je poznato i znanstveno dokazano da dobar zalogaj popravlja raspoloženje i usrećuje, što je posebno važno za k...
Neodoljiv zimski meni hotela Academia
26.01.2022.
Otkrili smo novo gurmansko IT mjesto! Saznajte što je to zbog čega ćemo se vraćati u restoran Academia u Mariji Bist...
Burgermanija zavladala zagrebačkim Trgom dr. Franje Tuđmana
14.09.2021.
Zagreb Burger Festival šesti put otvorio svoja mirisna vrata
Advent kod Matije, gastro senzacija zagrebačkog adventa
25.11.2022.
Čuček u Kini, rastepena krvavica, zimski wok, buncek dog samo su neke poslastice koje vas čekaju u najveselijem zagre...
Uskoro kreće Pizza Festival, novo ljetno osvježenje na zagrebačkom Kegliću
17.06.2022.
Najpopularnije jelo na svijetu u festivalskom zelenom izdanju

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Listopad
01.10.2022.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...