Popularna meteorologija

Zašto je 2014. bila katastrofalna za vinogradare i vinare?

02.10.2022.

autor: Nebojša Subanović

mjesto radnje: Hrvatska

Naslovna fotografija: Pinterest

Pitate li bilo kojeg vinogradara ili vinara koja je godina za njih bila najgora, svi će vam, kao iz topa, izvaliti: 2014.! Dođe nešto kao Orvelova 1984.

- Zašto se kaže da je 2014. bila najgora godina u vinogradarstvu? - pitam Vjeku Madunića, vinskog novinara. – Loše vino? Loš urod? Pogledao bih meteorološke podatke, ali zanima me što se desilo?

- Zbog kiše tisućljeća, posebno u lipnju i srpnju, grožđe je propadalo i nije stiglo dozrjeti, – odgovara.

Budući su brojevi jedino što se broji, zavirujem u našu klimatsku bazu u potrazi za potvrdom njegovih riječi. Kako bih pokrio cijelu Hrvatsku, odabirem nekoliko relevantnih meteoroloških postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda: Daruvar, Hvar, Pazin, Osijek Čepin, Zadar Puntamika, Šibenik i Dubrovnik Gorica. Od veličina me zanimaju oborine, broj dana s oborinom te temperatura.

Evo rezultata!

Odstupanje mjesečne količine oborine u 2014. od višegodišnjeg srednjaka 2000. – 2021.

 

Odstupanje mjesečnog broja kišnih dana u 2014. od višegodišnjeg srednjaka 2000. – 2021.

 

Iz tablica, a posebice grafikona, lako je vidljivo kako je na svim promatranim postajama tijekom gotovo cijele godine bilo više oborina nego što je višegodišnji prosjek u periodu 2000. – 2021. Isto je uočljivo i s brojem kišnih dana.

 

Odstupanje oborina u srpnju 2014. Izvor DHMZ.

 

Odstupanje oborina u kolovozu 2014. Izvor DHMZ.

 

Odstupanje oborine u rujnu. Izvor DHMZ.

 

Ta 2014. godina bila je obilata temperaturnim i oborinskim rekordima. Preko Hrvatske je prešla 51 ciklona, gotovo jedna tjedno! Svibanjske su poplave bile redovita pojava!

 

Što je uzrok tome?

Prema znanstvenicima koji su pokušali objasniti anomalije u atmosferi koje su rezultirale enormnim oborinama i rekordnim temperaturama, ne samo u Hrvatskoj nego i na cijelom Balkanu, razlog je planetarna rezonancija.

O čemu se radi? Rezonancija je pojam vezan uz titranje i valove. Odakle sada, i kakvi, valovi u atmosferi?

Atmosfera je toplinski stroj koji toplinsku energiju pretvara u mehaničku. Zbog globalne promjene temperature s geografskom širinom, dolazi do pokretanja zraka u smjeru sjever-jug, no, kako je Zemlja vrtuljak, inercijalna sila, zvana Coriolisova po njenom otkrivaču, francuskom inženjeru Gaspard-Gustaveu de Coriolisu, na sjevernoj hemisferi zakreće zrak udesno, od zapada prema istoku, na južnoj ulijevo, stvarajući usko područje velikih brzina vjetra zvano mlazna struja.

Kako se Coriolisova sila mijenja s geografskom širinom, djeluje na mlaznu struju dajući joj valovito gibanje. Te valove je 1939. Godine otkrio švedski znanstvenik Carl-Gustaf Arvid Rossby pa se po njemu i nazivaju Rossbijevi valovi. Valne duljine Rossbijevih valova dosežu nekoliko tisuća kilometara, te više njih, u nekom trenutku, može opasati Zemlju.

U određenim situacijama, dva ili više Rossbijevih valova, na području veličine nekoliko valnih duljina mogu ući u rezonanciju čime se povećavaju njihove amplitude. Takvi uvjeti dovode do izrazitog meandriranja mlazne struje te pojačavaju razmjenu topline u smjeru sjever - jug. To, pak, rezultira izrazitim varijacijama u vremenu. Pri rezonanciji poremećaji u mediju, pa tako i u atmosferi, rastu brzo u vremenu i stoga postaju vrlo očiti. Ostali kraći i dulji valovi se slobodno gibaju i relativno brzo se rasprše uokolo. Vjerojatno je takva rezonancija prethodila i postojala u vrijeme katastrofalnih poplava u svibnju 2014. u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.  

Po svemu sudeći, svibanj je bio samo kulminacija utjecaja rezonancije Rossbijevih valova jer je, praktički, cijela godina bila kišovita.

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Analiza superoluje koja je poharala sjeverozapadnu Hrvatsku
20.07.2023.
Nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. godine protutnjalo sjeverozapadnom Hrvatskom primjerenije je Teksasu nego ovom dijelu...
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Gdje je hladnije: na Sjevernom ili Južnom polu?
23.06.2022.
Sjeverni (Arktik) i Južni pol (Antarktika) najhladnija su mjesta na Zemlji. Međutim, koliko god ova područja izgledal...

Najčitaniji drugih kategorija

Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Rujan
01.09.2023.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...
Listopad
01.10.2022.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Zašto su kućni ljubimci značajni u razvoju djece?
03.01.2023.
Treba li dijete odrastati uz kućnog ljubimca? Ili, možda, zašto je dobro imati kućnog ljubimca? Evo što o tome kaž...