Popularna meteorologija

Zašto je 2014. bila katastrofalna za vinogradare i vinare?

02.10.2022.

autor: Nebojša Subanović

mjesto radnje: Hrvatska

Naslovna fotografija: Pinterest

Pitate li bilo kojeg vinogradara ili vinara koja je godina za njih bila najgora, svi će vam, kao iz topa, izvaliti: 2014.! Dođe nešto kao Orvelova 1984.

- Zašto se kaže da je 2014. bila najgora godina u vinogradarstvu? - pitam Vjeku Madunića, vinskog novinara. – Loše vino? Loš urod? Pogledao bih meteorološke podatke, ali zanima me što se desilo?

- Zbog kiše tisućljeća, posebno u lipnju i srpnju, grožđe je propadalo i nije stiglo dozrjeti, – odgovara.

Budući su brojevi jedino što se broji, zavirujem u našu klimatsku bazu u potrazi za potvrdom njegovih riječi. Kako bih pokrio cijelu Hrvatsku, odabirem nekoliko relevantnih meteoroloških postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda: Daruvar, Hvar, Pazin, Osijek Čepin, Zadar Puntamika, Šibenik i Dubrovnik Gorica. Od veličina me zanimaju oborine, broj dana s oborinom te temperatura.

Evo rezultata!

Odstupanje mjesečne količine oborine u 2014. od višegodišnjeg srednjaka 2000. – 2021.

 

Odstupanje mjesečnog broja kišnih dana u 2014. od višegodišnjeg srednjaka 2000. – 2021.

 

Iz tablica, a posebice grafikona, lako je vidljivo kako je na svim promatranim postajama tijekom gotovo cijele godine bilo više oborina nego što je višegodišnji prosjek u periodu 2000. – 2021. Isto je uočljivo i s brojem kišnih dana.

 

Odstupanje oborina u srpnju 2014. Izvor DHMZ.

 

Odstupanje oborina u kolovozu 2014. Izvor DHMZ.

 

Odstupanje oborine u rujnu. Izvor DHMZ.

 

Ta 2014. godina bila je obilata temperaturnim i oborinskim rekordima. Preko Hrvatske je prešla 51 ciklona, gotovo jedna tjedno! Svibanjske su poplave bile redovita pojava!

 

Što je uzrok tome?

Prema znanstvenicima koji su pokušali objasniti anomalije u atmosferi koje su rezultirale enormnim oborinama i rekordnim temperaturama, ne samo u Hrvatskoj nego i na cijelom Balkanu, razlog je planetarna rezonancija.

O čemu se radi? Rezonancija je pojam vezan uz titranje i valove. Odakle sada, i kakvi, valovi u atmosferi?

Atmosfera je toplinski stroj koji toplinsku energiju pretvara u mehaničku. Zbog globalne promjene temperature s geografskom širinom, dolazi do pokretanja zraka u smjeru sjever-jug, no, kako je Zemlja vrtuljak, inercijalna sila, zvana Coriolisova po njenom otkrivaču, francuskom inženjeru Gaspard-Gustaveu de Coriolisu, na sjevernoj hemisferi zakreće zrak udesno, od zapada prema istoku, na južnoj ulijevo, stvarajući usko područje velikih brzina vjetra zvano mlazna struja.

Kako se Coriolisova sila mijenja s geografskom širinom, djeluje na mlaznu struju dajući joj valovito gibanje. Te valove je 1939. Godine otkrio švedski znanstvenik Carl-Gustaf Arvid Rossby pa se po njemu i nazivaju Rossbijevi valovi. Valne duljine Rossbijevih valova dosežu nekoliko tisuća kilometara, te više njih, u nekom trenutku, može opasati Zemlju.

U određenim situacijama, dva ili više Rossbijevih valova, na području veličine nekoliko valnih duljina mogu ući u rezonanciju čime se povećavaju njihove amplitude. Takvi uvjeti dovode do izrazitog meandriranja mlazne struje te pojačavaju razmjenu topline u smjeru sjever - jug. To, pak, rezultira izrazitim varijacijama u vremenu. Pri rezonanciji poremećaji u mediju, pa tako i u atmosferi, rastu brzo u vremenu i stoga postaju vrlo očiti. Ostali kraći i dulji valovi se slobodno gibaju i relativno brzo se rasprše uokolo. Vjerojatno je takva rezonancija prethodila i postojala u vrijeme katastrofalnih poplava u svibnju 2014. u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.  

Po svemu sudeći, svibanj je bio samo kulminacija utjecaja rezonancije Rossbijevih valova jer je, praktički, cijela godina bila kišovita.

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Djeluje li vrijeme na vas?
06.09.2021.
Je li, i u kolikoj mjeri, vrijeme odgovorno za to kako se osjećamo
Umiru li vanzemaljci mladi?
13.03.2022.
Po svemu sudeći, planete veličine Zemlje u nastanjivim zonama su prije pravilo nego iznimka. Samo u našoj galaktici i...

Najčitaniji drugih kategorija

Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Listopad
01.10.2022.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Studeni
01.11.2022.
Dani su sve kraći i hladniji, sunca je sve manje, a kiše su sve češće i dugotrajnije … Stigla je kasna jesen
Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...
Siječanj
01.01.2023.
Saznajte kakav je prvi mjesec u godini u Hrvatskoj, mjesec koji krase mnogi superlativi!