Popularna meteorologija
Zašto je 2014. bila katastrofalna za vinogradare i vinare?
Naslovna fotografija: Pinterest
Pitate li bilo kojeg vinogradara ili vinara koja je godina za njih bila najgora, svi će vam, kao iz topa, izvaliti: 2014.! Dođe nešto kao Orvelova 1984.
- Zašto se kaže da je 2014. bila najgora godina u vinogradarstvu? - pitam Vjeku Madunića, vinskog novinara. – Loše vino? Loš urod? Pogledao bih meteorološke podatke, ali zanima me što se desilo?
- Zbog kiše tisućljeća, posebno u lipnju i srpnju, grožđe je propadalo i nije stiglo dozrjeti, – odgovara.
Budući su brojevi jedino što se broji, zavirujem u našu klimatsku bazu u potrazi za potvrdom njegovih riječi. Kako bih pokrio cijelu Hrvatsku, odabirem nekoliko relevantnih meteoroloških postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda: Daruvar, Hvar, Pazin, Osijek Čepin, Zadar Puntamika, Šibenik i Dubrovnik Gorica. Od veličina me zanimaju oborine, broj dana s oborinom te temperatura.
Evo rezultata!
Odstupanje mjesečne količine oborine u 2014. od višegodišnjeg srednjaka 2000. – 2021.
Odstupanje mjesečnog broja kišnih dana u 2014. od višegodišnjeg srednjaka 2000. – 2021.
Iz tablica, a posebice grafikona, lako je vidljivo kako je na svim promatranim postajama tijekom gotovo cijele godine bilo više oborina nego što je višegodišnji prosjek u periodu 2000. – 2021. Isto je uočljivo i s brojem kišnih dana.
Odstupanje oborina u srpnju 2014. Izvor DHMZ.
Odstupanje oborina u kolovozu 2014. Izvor DHMZ.
Odstupanje oborine u rujnu. Izvor DHMZ.
Ta 2014. godina bila je obilata temperaturnim i oborinskim rekordima. Preko Hrvatske je prešla 51 ciklona, gotovo jedna tjedno! Svibanjske su poplave bile redovita pojava!
Što je uzrok tome?
Prema znanstvenicima koji su pokušali objasniti anomalije u atmosferi koje su rezultirale enormnim oborinama i rekordnim temperaturama, ne samo u Hrvatskoj nego i na cijelom Balkanu, razlog je planetarna rezonancija.
O čemu se radi? Rezonancija je pojam vezan uz titranje i valove. Odakle sada, i kakvi, valovi u atmosferi?
Atmosfera je toplinski stroj koji toplinsku energiju pretvara u mehaničku. Zbog globalne promjene temperature s geografskom širinom, dolazi do pokretanja zraka u smjeru sjever-jug, no, kako je Zemlja vrtuljak, inercijalna sila, zvana Coriolisova po njenom otkrivaču, francuskom inženjeru Gaspard-Gustaveu de Coriolisu, na sjevernoj hemisferi zakreće zrak udesno, od zapada prema istoku, na južnoj ulijevo, stvarajući usko područje velikih brzina vjetra zvano mlazna struja.
Kako se Coriolisova sila mijenja s geografskom širinom, djeluje na mlaznu struju dajući joj valovito gibanje. Te valove je 1939. Godine otkrio švedski znanstvenik Carl-Gustaf Arvid Rossby pa se po njemu i nazivaju Rossbijevi valovi. Valne duljine Rossbijevih valova dosežu nekoliko tisuća kilometara, te više njih, u nekom trenutku, može opasati Zemlju.
U određenim situacijama, dva ili više Rossbijevih valova, na području veličine nekoliko valnih duljina mogu ući u rezonanciju čime se povećavaju njihove amplitude. Takvi uvjeti dovode do izrazitog meandriranja mlazne struje te pojačavaju razmjenu topline u smjeru sjever - jug. To, pak, rezultira izrazitim varijacijama u vremenu. Pri rezonanciji poremećaji u mediju, pa tako i u atmosferi, rastu brzo u vremenu i stoga postaju vrlo očiti. Ostali kraći i dulji valovi se slobodno gibaju i relativno brzo se rasprše uokolo. Vjerojatno je takva rezonancija prethodila i postojala u vrijeme katastrofalnih poplava u svibnju 2014. u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.
Po svemu sudeći, svibanj je bio samo kulminacija utjecaja rezonancije Rossbijevih valova jer je, praktički, cijela godina bila kišovita.
