Vjetar na ljudski organizam utječe na dva načina, opći i specifični. U tekstu o fenu pisali smo o općem načinu utjecanja vjetrova na čovjekov organizam, a danas ćemo se baviti specifičnim načinom na koji na nas djeluje bura, najpoznatiji vjetar na jadranskom obalnom području.
Bura puše s kopna na more, uglavnom sa sjeveroistoka, a po naravi je mahovit vjetar (mahovit – puše na udare ili „refule“). Puše po nekoliko dana, a nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu. Po snazi i brzini bure posebno se ističu Senj, Karlobag, Rijeka, Maslenica, Split, Vrulja i Makarska, a njena učestalost opada od sjevernog prema južnom Jadranu. Najjača bura nastaje pri prijelazu kroz planinske prijevoje, kroz koje se hladni zrak kanalizira. Jačina bure znatno ovisi i o lokalnoj topografiji, a udaljavanjem od obale slabi.
Postoje dvije vrste bure:
Anticiklonalna ili vedra bura
Vedra bura puše za stabilna vremena, odnosno kad se nad srednjom Europom nalazi anticiklona, a istovremeno je nad Sredozemljem jedna ili više ciklona. Donosi lijepo i sunčano vrijeme, a na grebenima obalnih planina, npr. Velebita ili Biokova, može stvarati oblačne kape.
Burna kapa nad Velebitom, autor: Nebojša Subanović
Za vrijeme anticiklonalne bure nebo je kristalno vedro, zrak čist i proziran, a vidljivost odlična. Zimi donosi vrlo hladan zrak, a ljeti ugodno osvježenje. Rado ju se dočekuje kao vjetar koji donosi dobro raspoloženje i ugodu, naročito poslije juga.
Novljanska bura, autor: Iva Zupan
Ciklonalna ili tamna, škura bura
U slučaju kada Jadranom prolazi ciklona od sjeverozapada prema jugoistoku, tada na prednjoj (jugoistočnoj ) strani ciklone puše jugo, a na stražnjoj (sjeverozapadnoj) bura, koja puše uz oblačno nebo te kišu i snijeg. Taj tip bure zove se ciklonalna, tamna, mračna ili škura bura. Ciklona se razmjerno brzo kreće duž Jadrana te mračna bura kratko traje i prelazi u vedru buru. Neugodnija je od vedre. Oblačni sloj iz kojeg pada kiša ili snijeg tijekom mračne bure ne nastaje u zraku bure koja se spušta niz primorske planine kao što je slučaj kod vedre bure, već u toplom zraku koji se pred njim uzdiže i na visini kreće prema kopnu.
Fotografija: Ivan Toman
Kako bura djeluje na ljudski organizam
Vedra bura, koja donosi kristalno vedro nebo, čist i proziran zrak te odličnu vidljivost, zimi donosi vrlo hladan zrak, a ljeti ugodno osvježenje, no još je važnija činjenica da ona donosi i dobro raspoloženje i ugodu, pa je vjetar koji se dočekuje s radošću, naročito kad zapuše iza juga.
Priča s mračnom burom posve je drugačija. Ona, naime, utječe na živce, tetive i mišiće, zbog čega uzrokuje neurološke i mijalgičke bolove kod osoba koje boluju od artropija, naročito kod starijih osoba koje boluju od odmakle osteoporoze. Budući je hladan vjetar, bura uzrokuje i sužavanje krvnih žila zbog čega dolazi i do poremećaja u cirkulaciji, koji mogu pogoršati kardiovaskularne patologije, naročito kod osoba starijih od šezdeset godina koje boluju od kardiopatija i koronaropatija.
Fotografija: Pixabay.com
Još je jedno obilježje mračne bure itekako poznato – ona pobuđuje glavobolje, naročito migrene koje se iz dana u dan mogu pogoršavati.
Naslovna fotografija: Ivan Toman