Početak je kolovoza, pravi trenutak da se podsjetimo kakav je osmi mjesec u godini kada je riječ o vremenu, odnosno vremenskim prilikama i neprilikama u našoj zemlji.
Počnimo s time kako je dobio ime.
U našem govornom području mjesec kolovoz ime je dobio po radnji koja se odvija u tom dijelu godine, a to je odvoženje kola punih žita s polja. Latinsko ime dobio je po caru Augustu, a u to vrijeme označavao je šesti mjesec u godini.
Posljednji je od tri ljetna mjeseca. Iako je vrlo sličan svom prethodniku, mjesecu srpnju, ipak je od njega malo manje topao. Naime, srednja dnevna temperatura zraka u kopnenim predjelima je oko 21 °C, a na obali oko 25 °C, što je za 1 °C manje nego u srpnju. Apsolutni kolovoški temperaturni rekorder je Zagreb, na čijoj je meteorološkoj postaji Maksimir 16. kolovoza 1952. godine izmjereno vrućih 39,8 °C. Najniža temperatura od 3,2° C izmjerena je u Varaždinu 25. kolovoza 1980., a istog tog dana Zagreb je imao samo 3,7 °C. Zanimljivo je spomenuti i da je Zavižan, čija je srednja temperatura u kolovozu 12, 4 °C, 29. kolovoza 1955. godine imao zimskih -2,0 °C.
Na vrijeme u kolovozu glavni utjecaj imaju Azorska anticiklona te ciklone s Atlantika. Azorska anticiklona je nešto slabija, odnosno smještena je južnije nego u srpnju, čime su omogućeni češći prodori ciklona na područje Hrvatske koji zahvaćaju i obalne predjele.
Najsunčaniji i najtopliji dio kolovoza je prvih 10 dana, što je nastavak stabilnog vremena iz srpnja.
Oko Velike Gospe (15. kolovoza) u prosjeku dolazi do jačeg prodora hladnijeg oceanskog zraka nad zagrijano kopno, koji nerijetko sa sobom donese i olujna nevremena s obilnom kišom i grmljavinom. Nakon toga završava najtopliji dio ljeta i počinju sve češća pogoršanja vremena. U drugom dijelu kolovoza dani su sve kraći, sunčanih sati je 10% manje nego u srpnju što uz češća naoblačenja i kišu rezultira nižom dnevnom temperaturom zraka u odnosu na prvi dio kolovoza.
Kolovoz spada u najsuše mjesece u godini, no kao direktna posljedica slabije anticiklone i čestih nailazaka ciklona, količina oborina se mijenja - u kontinentalnom dijelu ne značajno, no u nekim predjelima uz obalu gotovo se udvostruči u odnosu na srpanj.
Uz srpanj, i kolovoz je mjesec korištenja godišnjih odmora. Talijani u kolovozu imaju svoj ferragosto. Ako želite maksimalno uživati u suncu u vašem kolovoškom godišnjem odmoru, izaberite prvi dio mjeseca, kada je prema klimatološkim podacima veća vjerojatnost za sunčano i stabilno vrijeme. Važno je napomenuti da tijekom ljetnih mjeseci (lipanj-srpanj) more akumulira dovoljno sunčeve energije i zbog toga u kolovozu prosječna temperatura mora ima svoj godišnji maksimum, a iznosi oko 25°C na južnom Jadranu i koji stupanj manje na njegovom sjevernom dijelu.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske u srpnju počinje cvjetati ambrozija, a u kolovozu i rujnu koncentracija njene peludi u zraku dosiže svoj maksimum. I obalni dio zemlje ima svoj jak alergen, pelin, čiji cvat također počinje u srpnju, a u kolovozu koncentracija peludi tog alergena doseže najviše vrijednosti.