Foto: pixabay.com
Selena, Artemida, Dijana, Metztli, Mama Quilla samo su neki od naziva za božicu Mjeseca, prirodnog Zemljinog satelita. Mjesec je, uz Sunce, najvažnije nebesko tijelo za život na Zemlji. O njegovu porijeklu postoji nekoliko teorija, a najvjerojatnija od njih govori kako Mjesec nastaje od otpadnog materijala preostalog nakon sudara rane Zemlje s planetom veličine Marsa. Iako kataklizmičan, sudar je blagodat za Zemlju. Tim činom Zemlja dobiva nešto dodatne mase i prilično velik prirodni satelit koji joj stabilizira rotaciju. Bez toga, pitanje je što bi bilo sa životom na Zemlji.
Utjecaj Mjeseca na život na Zemlji je višestruk, ali sve ih možemo staviti u dvije kategorije: gravitacijski i svjetlosni. Iako Mjesec, naravno, nema vlastiti izvor svjetlosti, reflektira priličnu količinu sunčeve svjetlosti na Zemljinu noćnu polutku. Najpoznatija, pak, posljedica gravitacijskog utjecaja je pojava plime i oseke. U danu postoje dva ciklusa plime i oseke. Jedan zbog gravitacijskog privlačenja Mjeseca, a drugi zbog centrifugalne sile jer Zemlja i Mjesec rotiraju oko zajedničkog centra koji se nalazi negdje na polovici Zemljina radijusa prema Mjesecu.
- Nema vam danas plave ribe šjor, pun je Misec – čut ćete na ribarnici. Znalci nikada za vrijeme punog mjeseca ne kupuju dagnje jer su mršave. Postoji nekoliko hipoteza o tome kako Mjesec utječe na ponašanje riba i ostalih morskih i slatkovodnih životinja, ali se uglavnom radi o dva, već spomenuta razloga: njegovoj svjetlosti i gravitaciji.
Mnoge se životinje, kako bi vidjele, oslanjaju na svjetlo, pa je pretpostavka da se tijekom punog mjeseca vizualno orijentirani grabežljivci hrane aktivnije jer lakše uočavaju plijen. Na primjer, pokazalo se da se učinkovitost noćnog hranjenja brancina povećava sa simuliranom mjesečinom (McMahon i Hoanov 1995.). To bi također mogla biti neizravna veza u kojoj grabežljivci slijede plijen koji je aktivniji u uvjetima velike mjesečine (Gilwicz 1986). Iz toga proizlazi da bi tijekom mladog mjeseca vrste koje su plijen mogle biti aktivnije, budući da pri slabom svjetlu mogu izbjeći grabežljivce. Jedna zanimljiva hipoteza koju su predložili Steinhart & Wurtsbaugh 1999., je da utjecaj Mjeseca na ponašanje riba može biti prigušen tijekom zimskih mjeseci u jezerima na visokim geografskim širinama, gdje bi ledeni pokrivač mogao ublažiti intenzitet promjena mjesečine. Osim ponašanja u hranjenju, reprodukcijski ciklusi nekih vrsta riba povezani su s mjesečevim ciklusom. Više svjetla može biti bolje za vrste koje pokazuju roditeljsku skrb, ali lošije za vrste kojima prijete grabežljivci. Vrste koje ne pokazuju roditeljsku brigu, kao što su mrijestenici, radije se mrijeste tijekom mladog mjeseca kako bi svojim bespomoćnim jajima dale bolje šanse za preživljavanje.
Dok mjesečeva svjetlost može potaknuti ribu da se kreće u slatkoj ili slanoj vodi, gravitacijski učinci mjeseca obično se osjećaju samo u morima i oceanima. Intenzitet plime i oseke raste za vrijeme mladog i punog mjeseca. Neke se ribe oslanjaju na ekstremne plime i oseke koje pružaju mladi i puni mjesec, kako bi dobili pristup svom omiljenom staništu za mrijest i hranjenje. Neke ribe migriraju na pučinu da bi se mrijestile tijekom plime i oseke oko punog mjeseca, kako bi jače struje što više širile njihova jajašca, pružajući više šansi ličinkama da pristupe dobrim izvorima hrane (Danilchuck i sur. 2011.). Također, mrijest noću može pomoći u povećanju preživljavanja u ekosustavima koraljnih grebena koji često imaju veliku gustoću grabežljivaca. Pokazalo se da se stope ulova na ribarskim brodovima poboljšavaju tijekom punog i mladog mjeseca, ali složenost reakcija riba na mjesečev ciklus čini predviđanje uspjeha vrlo teškim (Lowry i sur. 2007.).
Uz Mjesec, na ponašanje riba utječu i vremenske prilike. Prema Johnu Aldenu Knightu atmosferski tlak je najvažniji i najpresudniji za aktivan lov ribe. Riba svojim mjehurom reagira kao najosjetljiviji barometar. Mnogi stariji ribolovci s koljena na koljeno prenose nepisano pravilo da:
- tlak zraka u porastu – obećava dobar uspjeh u ribolovu
- tlak zraka stalan i visok – osrednji uspjeh u ribolovu
- tlak zraka stabilan i nizak – dobar ili osrednji uspjeh u ribolovu
- tlak zraka u padu i nestabilan tlak – veoma loš uspjeh u ribolovu
- Sunčano i voda kao ulje + visoki tlak = loš ulov
- Sunčano i vjetar + normalan tlak = osrednji ulov
- Oblačno bez vjetra + niski tlak= dobar ulov
- Kiša bez vjetra + tlak u porastu= odličan ulov
Mjesečeve faze, te izlaske i zalaske Mjeseca za vašu lokaciju možete naći na meteo-info.hr na stranicama prognoza po pojedinim gradovima.