Mjesec po mjesec
Travanj
Na početku smo travnja, četvrtog mjeseca u godini, mjeseca koji označava prijelaz iz hladnijeg u topli dio godine. Hrvatski naziv mjeseca dolazi od riječi trava, koja zbog obilnijih kiša i jačeg sunca u ovom mjesecu buja i posebno je zelena.
Podrijetlo latinskog naziva april (aprilis) ima više verzija, jedna od njih je da dolazi od riječi aperire, što znači otvoriti, a označava otvaranje, buđenje prirode. U rimskom kalendaru travanj je bio drugi mjesec u godini, a 1. aprila se umjesto "Dana šala i spački", slavila božica Venera, božica ljubavi i ljepote, te je druga verzija o podrijetlu imena vezana uz božicu Veneru i mjesec posvećen Veneri.
Travanj je prvi pravi proljetni mjesec. Ima 30 dana. Mjesec je to u kom je proljeće konačno onakvo kakvim ga svi zamišljamo, zeleno, sunčano i toplo. U travnju je zamjetan prijelaz iz hladnog dijela godine u topli, naime, srednja dnevna temperatura prelazi vrijednost srednje godišnje temperature te tako ulazimo u topli dio godine.
Srednja dnevna temperatura zraka u travnju za kopnene krajeve iznosi oko 12 °C, što je za čak 5 stupnjeva više nego u ožujku, dok se na moru u odnosu na ožujak temperatura podigne za 4-5 stupnjeva i iznosi oko 15 °C. Tako, primjerice, srednja temperatura zraka u Dubrovniku i Splitu iznosi 14,2 °C, dok je sunčanih sati najviše u Šibeniku (prosječno 222,4), a slijede Split s prosječno 216,7 i Dubrovnik s 211,4 sunčanih sati. Veliki porast temperature u odnosu na ožujak posljedica je sve sunčanijeg vremena i jačanja sunčeva zračenja.
U kopnenom području travanj je kišovitiji od ožujka, ponegdje padne gotovo dvostruko više kiše nego mjesec prije, no na Jadranu je situacija ponešto drukčija. Količina oborina je vrlo slična ožujku ili tek malo viša.
Travanj je poprilično nestabilan mjesec. Osim što vrlo jasno najavljuje ljeto, često se zna prisjetiti i zime, no na sreću, takva razdoblja su najčešće kratkotrajna. Takvo vrijeme je posljedica promjena u općoj cirkulaciji atmosfere. Sibirska anticiklona koja vlada zimi nad našim područjima, potpuno oslabi te više ne utječe na vrijeme kod nas, dok ljetna Azorska anticiklona koja ljeti donosi vedro i vruće vrijeme, još nije dovoljno jaka da bi dosezala do nas. Takav raspored „snaga“ nad našim krajevima pogodan je za brzi prolazak ciklona i anticiklona sa zapada koje sa sobom donose brze promjene vremena. U travnju su magle sve rjeđe, a sredinom mjeseca se javlja posljednji sezonski mraz kao posljedica jačeg zahlađenja i „prisjećanja“ na zimu. Travanjski snijeg najčešći je na Zavižanu (prosječno 11 dana), a od nizinskih gradova po prosječno jedan snježni dan imaju Zagreb, Varaždin i Osijek.
Karakteristično za travanj je da se brze promjene vremena ne odvijaju samo na vremenskoj skali od nekoliko dana već se i unutar jednog dana vrijeme može drastično promijeniti i to vrlo brzo. Do takvih naglih promjena dolazi kada do nas dođe vlažan i sada već hladniji oceanski zrak, a kopno je već dovoljno zagrijano da se taj vlažni zrak grije i konvekcijom se penje u visinu gdje nastaju oblaci iz kojih se mogu razviti i kumulonimbusi koji su pak zaslužni za pljuskove, grmljavinu i tuču. Prva godišnja grmljavina se u kopnenim krajevima Hrvatske javlja u posljednjih 10 dana travnja kada se zamjećuje i jače zatopljenje što je posljedica jačanja Azorske anticiklone.
S obzirom na vrlo brze i česte promjene vremena karakteristične za travanj, kišobran je najčešći travanjski modni dodatak.
Temperatura mora u travnju prosječno dosegne obećavajućih 15 °C, a potkraj mjeseca najhrabriji otvaraju i sezonu kupanja.
Bitno je napomenuti da travanj nije najpovoljniji mjesec za ljudsko zdravlje. Česte su promjene vremena, a tijelo iscrpljeno od zime lako podlegne raznim bolestima ili tek običnim prehladama nakon što se pokisne, a takve su situacije ma koliko bili spremni za kišu, česte. Tijelo se ne može tako naglo prilagoditi naglom padu temperature za čak 10-ak stupnjeva, što je u travnju vrlo često kada ujutro dan izgleda prekrasno, a već poslijepodne se crni oblaci navuku nad nas i počne pljusak ili čak tuča.
U travnju srednja dnevna temperatura prelazi 10 °C što je dovoljno za ugodan boravak u prirodi stoga ljudi češće izlaze, vrijeme je pogodno za prva roštiljanja, duge šetnje i upijanje sunčevih zraka. No iz prirode počinju vrebati, osim nanovo probuđenih životinja, i alergeni od kojih većina ima svoj maksimum baš u travnju i početkom svibnja.
Za prognostičare, travanj baš i nije najomiljeniji mjesec jer je vrlo nezahvalan za prognoziranje. Budu li naši prognostičari koji puta pogriješili, nemojte im zamjeriti!
Fotografije: pixabay.com
