Popularna meteorologija
Zemlja, naš predivni dom
Danas se obilježava Dan planeta Zemlje. Iako ne razmišljamo o našem planetu svakodnevno, svjesni smo da je svijet u kojem živimo prelijep, fascinantan i nadasve dragocjen.
Zemlja, naš dom, jedini je poznati svijet koji podržava atmosferu sa slobodnim kisikom, oceanima tekuće vode na površini, te nama, do danas, jedino poznato mjesto u Svemiru s inteligentnim životom. Prema NASA-i, Zemlja je jedan od četiri zemaljska planeta: poput Merkura, Venere i Marsa, na površini je stjenovita.
Treći kamenčić od Sunca mjesto je koje oduševljava u svakom pogledu.
U nastavku vam donosimo neke činjenice o Zemlji. Sigurni smo da ih većinu znate, no nije ih se na odmet podsjetiti.
Zemlja je stara oko 4,54 milijarde godina
Zemlje je prava staričica! Iza nje je puno rođendana. Kroz datiranje stijena i meteorita koji su pronađeni na Zemlji, znanstvenicima je uspjelo odrediti da je stara oko 4,54 milijarde godina. Smatra se da su se u tih 4,54 milijarde godina njezini kontinenti sudarili da bi postali superkontinenti, te ponovno raspali, nekoliko puta. Najnoviji superkontinent bila je Pangaea, koja se počela raspadati prije otprilike 200 milijuna godina, da bi kopnene mase koje su sačinjavale Pangeu na kraju „odlutale“ u sadašnju konfiguraciju kontinenata.
Nesavršena kugla
Da, sve su nas učili da Zemlja nije ravna, no valja se podsjetiti da nije ni savršeno sferna. Kako ističe Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA), Zemlja se okreće dok se gravitacija gura prema središtu, a centrifugalna sila, okomita na Zemljinu os, prema van. To rezultira pomalo nagnutim oblikom - ne savršenom kuglom.
Ni Zemljina gravitacija nije savršena
Kao što Zemlje nije savršena kugla, ni njena gravitacija nije savršena. Neravnomjeran oblik Zemlje znači da je i njena masa neravnomjerno raspoređena, a to dalje da gravitacija mora biti neravnomjerna da bi se pokrenula. Određena područja Zemlje imaju gravitacijske anomalije - nižu gravitaciju od drugih regija. Jedno od takvih mjesta je zaljev Hudson u Kanadi.
Opseg Zemlje je 40.075 kilometara
Gravitacija gura dodatne mase vode i zemlje u izbočinu ili "rezervnu gumu" oko našeg planeta. Prema Space.com-u, na ekvatoru je opseg globusa 40.075 kilometara.
Zemlja je zemaljski planet
Također je poznata kao telurski ili stjenoviti planet. Pojam „zemaljski planet“ odnosi se na činjenicu da se uglavnom sastoji od silikatnih stijena ili metala. Ostali zemaljski planeti u Sunčevom sustavu su Merkur, Venera i Mars.
Život na ringišpilu
Možda se osjećate kao da stojite na mjestu, no to je samo privid, jer se Zemlja kontinuirano vrti, a s njom i mi. Ovisno o tome gdje se nalazite na globusu, mogli biste se okretati s planetom nešto više od 1000 milja na sat, prema Space.com-u. Ljudi na ekvatoru kreću se najbrže, dok bi netko tko stoji na sjevernom ili južnom polu bio savršeno miran.
Zemlja je otprilike 150 milijuna kilometara udaljena od Sunca
Prema Space.com-u, Zemlja je otprilike 150 milijuna kilometara (93 milijuna milja) udaljena od Sunca. Da bi stigla do našeg planeta, sunčevoj svjetlosti potrebno je oko 8 minuta i 19 sekundi.
Nekada je bila ljubičasta
Zemlja je nekada bila ljubičasta... Život na ranoj Zemlji možda je bio jednako ljubičast kao što je danas zelen, sumnja Shil DasSarma, mikrobni genetičar sa Sveučilišta Maryland. Moguće je, kaže on, da su drevni mikrobi koristili molekulu koja nije klorofil da bi „uhvatili“ sunčeve zrake, sugerirajući da je ta molekula organizmima davala ljubičastu nijansu.
DasSarma misli da se klorofil pojavio nakon što je druga molekula osjetljiva na svjetlost zvana retinal već bila prisutna na ranoj Zemlji. Retinal, koji se danas nalazi u membrani boje šljive fotosintetskog mikroba zvanog halobakterija, apsorbira zeleno svjetlo i reflektira crvenu i ljubičastu svjetlost, čija kombinacija izgleda ljubičasto. Ideja može objasniti zašto, iako sunce prenosi većinu svoje energije u zelenom dijelu vidljivog spektra, klorofil apsorbira uglavnom plave i crvene valne duljine.
Azija je najveći kontinent i u njoj živi 60% svjetskog stanovništva
Azija se prostire na 1.7139.445 četvornih milja i dom je nekih od najgušće naseljenih zemalja na svijetu (Kina, Indija i Indonezija – da spomenemo samo neke). S više od 40 zemalja na azijskom kontinentu, od kojih su neke najnaseljenije zemlje svijeta, činjenica da tamo živi 60 % svijeta posve je razumljiva.
Pomicanje tektonskih ploča stvorilo je planine
Dok su nam pomične ploče stijena, koje se nazivaju tektonske ploče, nevidljive, neki od njihovih učinaka itekako su vidljivi i monumentalni. Uzmimo Himalaju, koja se proteže 2.900 km duž granice između Indije i Tibeta. Ovaj golemi planinski lanac počeo se formirati prije 40 i 50 milijuna godina, kada su se Indija i Euroazija, potaknute pomicanjem ploča, sudarile. Tektonski pad doveo je do nazubljenih himalajskih vrhova, prema USGS-u.
Najsušnije mjesto na Zemlji nalazi se u blizini najveće vodene površine
Pustinja Atacama u Čileu poznata je kao najsušnije mjesto na svijetu, ali unatoč tome što je suha kao barut, nalazi se tik do najveće vodene površine na Zemlji - Tihog oceana.
Duljina dana na Zemlji raste
Na svom početku, prije 4,54 milijarde godina, dan na Zemlji trajao je šest sati. Danas svi znamo da dan traje 24 sata, no trajanje dana nije konstantno, već se stalno mijenja, jer svakog stoljeća duljina dana povećava se za 1,7 milisekundi.
Ljudi mogu imati različitu težinu ovisno o tome gdje se nalaze
Da se važete na ekvatoru, težili biste manje nego da ste se vagali na jednom od Zemljinih polova, kaže Live Science. Ali ne puno. Vaša težina na ekvatoru vjerojatno bi bila oko 0,5 % manja nego na polovima.
Najveća vruća pustinja na svijetu nalazi se u Africi
Sahara je najveća vruća pustinja na Zemlji. Međutim, ona nije i najveća pustinja na svijetu
Antarktička ledena kapa sadrži 70 % Zemljine slatke vode
Prema Američkom muzeju prirodne povijesti, samo nešto više od 3 % svjetske vode je slatka voda. Ostatak (96 %) je sol - ili slana otopina - i nalazi se u oceanu.
Oko 90 % Zemljine slatke vode zatvoreno je u ledu
Otprilike 90 posto slatke vode koja se nalazi na Antarktiku uopće nije voda - zaključana je unutar smrznutih polarnih ledenih ploča.
Antarktika je, tehnički gledano, pustinja
Teško je povjerovati, zar ne, s obzirom na svu tu slatku vodu i led? Ali istina je, budući da na Antarktiku pada u prosjeku oko 50 ml (2 inča) oborina godišnje.
Amazona je najveća prašuma na Zemlji
Najveća prašuma na svijetu dom je za više od 30 milijuna ljudi.
Najniža točka na kopnu je Mrtvo more
Smješteno između Jordana, Izraela i Zapadne obale, jezero poznato kao Mrtvo more nalazi se 1400 stopa ispod razine mora, kaže Europska svemirska agencija (ESA).
Grenland je najveći otok na svijetu
Veličine je otprilike jedne četvrtine Australije i najveći je otok na svijetu koji sam po sebi nije kontinent.
Na Zemlji žive milijarde ljudi
Godine 2020. na Zemlji je živjelo čak 7,753 milijarde ljudi.
Najveće živo biće na svijetu je gljiva
Ogromna gljiva, pritom! Poznata kao gljiva med (ili Armillaria), ova gljiva prostire se na 2200 hektara diljem Oregona.
Jedan od najsjajnijih fenomena na Zemlji je Aurora
Kolokvijalno poznate kao Južno svjetlo ili Aurora Australis, Aurora Borealis ili Sjeverno svjetlo, Aurore se događaju kada se čestice Sunca sudare s gornjom atmosferom Zemlje u blizini polova. Prema Space.com-u, to rezultira svojevrsnom duginom svjetlošću koja treperi na nebu, poput kristala na suncu.
Zemljin sjeverni magnetski pol pomiče se prema sjeveru
Prema NASA-i, od početka 19. stoljeća Zemljin magnetski sjeverni pol polako se pomicao prema sjeveru za više od 600 milja. U ovom trenutku, kreće se brzinom od oko 40 milja godišnje.
Zemlja doživi preokret polova svakih 200 do 300 tisuća godina
Prema Nature-u, Zemljini polovi se okreću otprilike svakih 200.000 do 300.000 godina. Zapravo, tijekom posljednjih 20 milijuna godina, naš planet se smjestio u obrazac okretanja polova svakih 200.000 do 300.000 godina. Međutim, od 2012. godine prošlo je više nego dvostruko duže od posljednjeg preokreta.
Zemlja je dom za 8,7 milijuna vrsta
Prema National Geographicu, na Zemlji živi 8,7 milijuna vrsta (biljke i životinjske vrste).
Najveće drvo na svijetu je General Sherman
Divovska sekvoja smještena u nacionalnom parku Sequoia u Kaliforniji, nazvana General Sherman, po volumenu je najveće poznato stablo na planetu. Stara je više od 2000 godina, a njeno deblo sadrži nešto više od 1.486,6 kubičnih metara (52.500 kubičnih stopa) materijala.
S druge strane spektra, na Zemlji postoji mnogo sićušnih organizama, sve do života u jednoj stanici. No, usredotočimo se na nešto malo dražesnije: Kittijev šišmiš sa ružićastim, svinjskim nosićem, poznat i kao šišmiš bumbar (bumblebee bat).
Najstarije stablo na svijetu staro je gotovo 5000 godina
Prema Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda, najstarije, provjereno, živuće stablo na svijetu je čekinjasti bor koji nosi nadimak Methusela. Od 2020. godine smatra se je stara nevjerojatnih 4852 godine.
Zemlja je prekrivena oceanima i morima
Oceani pokrivaju oko 70 posto Zemljine površine, prema NOAA-i, no ljudi su istražili ili mapirali samo oko 20 posto, što znači da većina ogromnih mora planeta nikada nije viđena. Prije nekih 300 milijuna godina postojao je samo jedan kontinent, masivni superkontinent nazvan Pangea. To znači da je postojalo samo jedno divovsko more, zvano Panthalassa.
Tihi ocean sadrži više od polovice slobodne vode na Zemlji
Zapravo, mogli biste sve kontinente stisnuti u pacifički bazen. Toliko je velik.
Najtoplije mjesto na Zemlji je Libija
Točnije, mjesto El Azizia u Libiji. Najtoplija ikad zabilježena temperatura u El Azizi bila je 57,8 °C (136 °F), a izmjerena je 13. rujna 1922. godine, pokazuju zapisi NASA Earth Observatorija.
Najhladnije mjesto na Zemlji je Antarktika
Antarktika je najhladnije mjesto na Zemlji. Temperature se spuštaju i do -73 °C (-100 °F), a nezamislivu hladnoću dodatno pojačava vjetar.
Najveća hladnoća ikada zabilježena na Zemlja dolazi iz Rusije
Na ruskoj postaji Vostok, 21. srpnja 1983. godine zabilježene su temperature koje su se spuštale do nevjerojatnih -89,2 °C (-128,6 °F).
Ledenjaci se povlače, uzrokujući porast razine mora
To je jedna od mnogih, zastrašujućih posljedica klimatskih promjena. To također znači da gubimo puno slatke vode neophodne za život na Zemlji.
Najvlažnije mjesto na svijetu je Mawsynram
Kada je riječ o godišnjim padalinama, Mawsynram u Indiji rekorder je s više od 10.000 milimetara kiše godišnje, za što je zaslužna sezona monsuna.
Najviše snijega godišnje padne u Japanu
Iznenađujuće? Možda i je, no ostaje činjenica da je grad Aomori u Japanu možda najsnježnije mjesto na svijetu, s prosječno 312 inča snijega godišnje.
Najveće žive strukture na svijetu su koraljni grebeni
Koraljni grebeni podržavaju većinu vrsta po jedinici površine bilo kojeg od ekosustava naše planete, što se može usporediti s kišnim šumama. I dok se sastoje od sićušnih koraljnih polipa, zajedno su koraljni grebeni najveće žive strukture na Zemlji - zajednica povezanih organizama - od kojih su neki vidljivi čak i iz svemira.
Marijanska brazda, najdublja točka na dnu oceana
Koliko duboko možemo ići? Prema NOAA-i, najdublja točka na dnu oceana nalazi se u Marijanskoj brazdi na 11.033 metara (36.200 stopa) ispod razine mora. Najniža točka na Zemlji koja nije prekrivena oceanom je 2.555 metara (8.382 stope) ispod razine mora i nalazi se u Bentley subglacijalnom rovu na Antarktiku, zakopana pod puno leda.
Najveći potres koji je pogodio Zemlju dogodio se u Čileu
S velikom magnitudom od 9,5, najveći potres na svijetu dogodio se u Bio-Bio u Čileu 22. svibnja 1960. godine.
Kilauea nije najaktivniji vulkan na svijetu
Kilauea se povijesno smatra najaktivnijim vulkanom. No, iako su erupcije vulkana Kilauea na Havajima prilično česte, to nije najaktivniji erupter na Zemlji. Aktivniji je Stromboli, uz zapadnu obalu južne Italije, koji, prema Geološkom zavodu SAD-a, eruptira gotovo neprekidno više od 2000 godina. Njegove spektakularne užarene eksplozije donijele su mu nadimak "Svjetionik Mediterana".
Bonus: Najveća vulkanska erupcija koju su ljudi zabilježili dogodila se u travnju 1815., na vrhuncu eksplozije planine Tambora, prema NOAA-i. Erupcija je rangirana 7 (ili "super-kolosalna") na indeksu vulkanske eksplozivnosti (VEI), koji ide od 1 do 8 i donekle je sličan ljestvici magnitude za potrese.
Eksplozija je navodno bila toliko jaka da se čula na otoku Sumatri, udaljenom više od 1.200 milja (1.930 km), ranije je izvijestio Live Science. Broj mrtvih u erupciji procijenjen je na 71.000 ljudi, a oblaci teškog pepela spustili su se na mnoge daleke otoke.
Stijene koje „šeću“ Dolinom smrti
U određenom dijelu Nacionalnog parka Death Valley (Doline smrti) u Kaliforniji – poznatom kao The Racetrack Playa ili The Racetrack – poznato je da stijene “hodaju” same. Prema NASA-i, ovo "kamenje za jedrenje" optočeno ledom, kako se naziva, zadržava otopljenu vodu s brda iznad, dopuštajući vjetru da ih pokupi i baca okolo. Poznato je da ovaj fenomen ostavlja otiske "trkaće staze" na tlu - otuda i njegov nadimak. Više o ovom fenomenu možete pročitati OVDJE.
Zemlja je električna
Gromovi i munje otkrivaju žešću stranu naše planete. Prema knjizi Energy Don Herwecka, jedan udar munje može zagrijati zrak na oko 30.000 stupnjeva Celzija (54.000 stupnjeva Fahrenheita), uzrokujući brzo širenje zraka. Taj balonski zrak stvara udarni val i u konačnici bum, poznatiji kao grmljavina.
Bonus činjenica: Jeste li znali da je oko 6000 bljeskova munja oko Zemlje svake minute?
Zemlja je posuta "kozmičkom prašinom"
Prema magazinu Astronomy, svaki dan naša je planeta posuta vilinskom prašinom... ili prašinom s neba. Dnevno se oko 100 tona međuplanetarnog materijala (uglavnom u obliku prašine) spušta na površinu Zemlje. Kometi oslobađaju najsitnije čestice dok njihov led isparava u blizini sunca.
U Zemljinim oceanima moglo bi biti skriveno čak 20 milijuna tona zlata
Prema Forbesu, oceani na Zemlji mogli bi skrivati čak 20 milijuna tona zlata! Ali nemojte još zgrabiti svoj rudarski šešir, metal je toliko razrijeđen da svaka litra morske vode sadrži u prosjeku oko 13 milijarditi dio grama zlata. Neotopljeno zlato također je skriveno u stijenama na morskom dnu, i premda ne postoji učinkovit način da se dođe do tog plemenitog metala, prema NOAA-i, kada bismo ga mogli izvući sve, svaka bi osoba na Zemlji mogla imati 9 funti sjajne tvari.
Zemlja je dom trima smrtonosnim, eksplozivnim jezerima
Nije šala - Nyos, Monoun i Kivu tri su kraterska jezera koja se nalaze iznad vulkanske zemlje. Smještena u Kamerunu, Ruandi i Demokratskoj Republici Kongo, svako od ovih jezera nalazi se na vrhu magme. Površina ispušta ugljični dioksid u jezera, ostavljajući sloj ugljičnog dioksida koji se na kraju može osloboditi eksplozijom. I da – smrtonosna su! Zamislite samo koliko bi CO2 i takva eksplozija oslobodila!
Najduži planinski lanac na svijetu nalazi se pod vodom
Da biste pronašli najduži planinski lanac na svijetu, morali biste gledati prema dolje, daleko u dubine, a ne u visine. Zove se srednjeoceanski greben (mid-ocean ridge), i prema NOAA-i, taj podvodni lanac vulkana proteže se oko 65 000 km, a uzdiže u prosjeku 5,5 kilometara (18.000 stopa) iznad dna mora.
Volite li gužvu?
Ne volite gužvu? Klonite se Tokija. Ovaj grad u Japanu najgušće je naseljeni grad na svijetu. Prema Svjetskom pregledu stanovništva iz 2021., tamo živi 37.435.191 osoba.
Ljubitelji samoće mogli bi isprobati Grenland. Ova nacija ima najmanju gustoću naseljenosti od svih na Zemlji. Prema podacima iz 2016. godine, 55.847 ljudi živjelo je na 836.330 četvornih milja (2.180.000 četvornih kilometara), prema ScienceNordic. Međutim, većina naselja na Grenlandu grupirana je na obali, pa je ova niska gustoća naseljenosti donekle obmanjujuća.
Postoje li druge planete slične Zemlji?
Gotovo je da u svemiru postoji više planeta poput naše Zemlje. Svemirski znanstvenici pronašli su dokaze planeta sličnih Zemlji koji kruže oko udaljenih zvijezda, uključujući vanzemaljski planet nazvan Kepler 22-b koji kruži u nastanjivoj zoni zvijezde poput naše.
Hoće li na nekom od tih planeta biti života, otvoreno je pitanje.
Nama ostaje da svoj čuvamo najbolje što možemo i učimo da u tome budemo što bolji!
Fotografije: pixabay.com
