Mjesec po mjesec
Studeni
Studeni je jedanaesti mjesec u godini i jedini koji ima meteorološko ime. Naime, naziv studeni dolazi od riječi studen (hladan), čime se označava osnovna karakteristika ovog mjeseca, hladnoća. U rimskom kalendaru bio je deveti mjesec po redu i odatle potječe naziv november (novem = devet).
U klimatološkom smislu studeni je treći i posljednji jesenski mjesec te se smatra kasnom jeseni. Intenzitet Sunčevog zračenja je oslabljen te ga je sve manje. Nakon pomicanja sata zadnje nedjelje u listopadu, do izražaja dolaze sve kraći dani. U ovo doba godine dani se vrlo brzo skraćuju, a svoj minimum dosegnu u prosincu. U studenome mrak pada već oko 16:30 sati.
Sam naziv mjeseca, studeni, govori da temperatura tijekom tog mjeseca osjetno padne, za čak 5 °C u odnosu na listopad. U kopnenim predjelima srednja dnevna temperatura iznosi oko 6 °C, a na obali oko 12 °C. U studenom su česti dani s najnižom dnevnom temperaturom ispod od 0 °C, u Zagrebu ih primjerice prosječno ima 6.5, u Varaždinu 8.6. Također počinje razdoblje kada se pojavljuju dani s najvišom dnevnom temperaturom koja ne prelazi 0 °C, takozvani studeni dani. Prema svemu ovome može se reći da nam je studeni uvod i priprema za zimu.
Osim pada temperature, povećava se i količina oborina. Studeni je najkišovitiji i najoblačniji dio jeseni. Količina oborina je nešto malo viša u kopnenim predjelima dok je u Dalmaciji čak najkišovitiji mjesec u godini, primjerice u Dubrovniku. Na vrijeme u Hrvatskoj najviše utječu ciklone sa Sredozemlja čiji je klimatološki maksimum aktivnosti baš u studenome. Kiša je zbog toga česta, dugotrajna i “dosadna”. Na Jadranu uz ciklone sa Sredozemlja dolazi i olujno jugo. U studenome tako ima najviše dana s jugom u godini, a vjetar postiže najveće brzine. Anticiklone su rijetke i slabe u studenome, stoga se stabilno i suho vrijeme rijetko zadržava duže vremena, što se odnosi i na maglu.
U studenom često padne snijeg te naglo zahladi, no to se, ipak, najčešće dogodi u posljednjih desetak dana. U Zagrebu u studenom u prosjeku ima nešto više od jedan dan sa snijegom, dok ih je u Varaždinu, primjerice, čak tri. No, treba uzeti u obzir da se snijeg koji padne u nizinama rijetko zadržava i stvara snježni pokrivač pa u studenom još ne možemo uživati u zimskim radostima već samo u zimskom ugođaju padanja snijega. U gorskoj Hrvatskoj je već dovoljno hladno da snijeg uspije stvoriti snježni pokrivač. U Lici i Gorskom kotaru tijekom studenog snijeg pada prosječno šest dana i napada ga oko 3 centimetra, a u višem gorju i mnogo više. Uz prve pahulje snijega počinju se otvarati brojna europska skijališta te počinje skijaška sezona.
U kontinentalnom dijelu zemlje biljke, nakon što su otpustile lišće u listopadu, ulaze u razdoblje mirovanja, no u predjelima Hrvatske s mediteranskom klimom i tijekom hladnog dijela godine cvatu neke biljke, tako je u studenom povećana koncentracija peludi rogača.
Fotografije: pixabay.com
