U kalendaru Rimskog carstva, ožujak, mart, lat. Martius, bio je prvi mjesec u godini, a ime je dobio po Marsu, bogu rata, jer su smatrali kako je to dobar mjesec za vojne akcije.
Pretpostavlja se kako hrvatsko ime, ožujak, dolazi od riječi „laž“ u smislu lažljivosti, prevrtljivosti tog mjeseca. Stariji hrvatski nazivi koji su se koristili u nekim krajevima su gregurjevščak, sušec i protuletnjak.
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bilo ovaj ožujak?
Vjetar
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda na postajama Zagreb Maksimir i Pleso mjerene su brzine vjetra između 12 i 19 m/s (45 i 70 km/h), dok je na postaji Zagreb-Sokolovac izmjeren orkanski vjetar od čak 120,6 kilometara na sat, što je vrijednost koja se očekuje u razdoblju duljem od 100 godina.
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Ožujak je prijelazni mjesec iz hladnog u topli dio godine. Taj prijelaz se odvija „skokovito“, periodi hladnijih i toplijih dana se izmjenjuju s time da se periodi hladnijih skraćuju, a toplijih produljuju. Taj općeniti scenarij zna biti narušen naglim prodorima hladnog arktičkog ili vrlo toplog afričkog zraka. Druga karakteristika temperatura u ožujku, posebice njegovom drugom dijelu, su njene velike dnevne fluktuacije što se očituje hladnim jutrom i toplom sredinom dana.
Tablica najviših i najnižih dnevnih te srednjih mjesečnih temperatura u ožujku 2026. i srednjih temperatura razdoblja 2000. - 2025.

Iz gornje je tablice prilično razvidno i kako je ovaj ožujak na svim promatranim postajama bio topliji od višegodišnjeg prosjeka u zadnjih dvadeset i šest godina. Ipak, niti ne jednoj od tih postaja nije oboren apsolutni rekord u zadnjih četvrt stoljeća. Najtopliji ožujci su bili mahom 2024. i 2012. što je vidljivo iz donje tablice. Ovaj ožujak je „podbacio“ za najtoplijim za jedan do dva stupnja Celzija.
Tablica srednjih temperatura u ožujku 2026. i najtopliji ožujak 2000.-2025.

Na grafikonu srednjih dnevnih temperatura zraka vidljivo je „stagniranje“ temperature tijekom prve polovice mjeseca, no u drugoj je polovici došlo do nekoliko prodora hladnog zraka. Srednje dnevne temperature su u roku od nekoliko dana pale za desetak stupnjeva celzija.

Grafikon srednjih dnevnih temperatura, ožujak 2026.
Grafikon najviših dnevnih temperatura zraka na svim postajama uglavnom prati grafikon srednjih dnevnih temperatura.

Najviše dnevne temperature u ožujku 2026.
Kada se gledaju dnevni apsolutni maksimumi, oni ovoga ožujka osjetno zaostaju za maksimumima u periodu 2000. – 2025.
Tablica najviših dnevnih temperatura u ožujku 2026. I najviše dnevne temperature izmjerene u ožujku u periodu 2000. – 2025.

Grafikon najnižih dnevnih temperatura u ožujku 2026. Pokazuje prilične oscilacije, neobične za jutarnje temperature.

Najniže dnevne temperature u ožujku 2026.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Mjesečna statistička analiza oborina može biti jako nezahvalna. Naime, nekoliko sušnih mjeseci – a što nije rijedak događaj – može bitno utjecati na srednju mjesečnu oborinu dotičnog mjeseca. I obrnuto.
Ovaj je ožujak na promatranim obalnim postajama bio prilično suh. Mjesečna količina oborina je bila dva do 4 puta manja od višegodišnjeg prosjeka za ožujak! Tu je posebno prednjačila Rijeka, poslovično poznata kao izuzetno kišovit grad! Na kopnenim postajama je mjesečna količina oborina bila ili u okvirima ili tek nešto iznad višegodišnjeg prosjeka.
Tablica oborina, ožujak 2026.


Graf dnevnih oborina u ožujak 2026.
Iz gornjeg je grafikona vidljivo kako su oborine došle u dva vala. Prvi, slabiji, je bio sredinom mjeseca, a drugi, jači val je bio u zadnjem tjednu. Oba su bila posljedice prolazaka hladnih fronti.
Naslovna fotografija: Kristijan Ahec