Ocjena mjeseca
Ocjena mjeseca - ožujak 2025.
U kalendaru Rimskog carstva, ožujak, mart, lat. Martius, bio je prvi mjesec u godini, a ime je dobio po Marsu, bogu rata, jer su smatrali kako je to dobar mjesec za vojne akcije.
Pretpostavlja se kako hrvatsko ime, ožujak, dolazi od riječi „laž“ u smislu lažljivosti, prevrtljivosti tog mjeseca. Stariji hrvatski nazivi koji su se koristili u nekim krajevima su gregurjevščak, sušec i protuletnjak.
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bilo ovaj ožujak?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Ožujak je prijelazni mjesec iz hladnog u topli dio godine. Taj prijelaz se odvija „skokovito“, periodi hladnijih i toplijih dana se izmjenjuju s time da se periodi hladnijih skraćuju, a toplijih produljuju. Taj općeniti scenarij zna biti narušen naglim prodorima hladnog arktičkog ili vrlo toplog afričkog zraka. Druga karakteristika temperatura u ožujku, posebice njegovom drugom dijelu, su njene velike dnevne fluktuacije što se očituje hladnim jutrom i toplom sredinom dana.
Tablica najviših i najnižih dnevnih te srednjih mjesečnih temperatura u ožujku 2025. i srednjih temperatura razdoblja 2000. - 2024.
Iz gornje je tablice prilično razvidno i kako je ovaj ožujak na svim promatranim postajama bio osjetno topliji od višegodišnjeg prosjeka u zadnjih dvadeset i pet godina. Ipak, niti ne jednoj od tih postaja nije oboren apsolutni rekord u zadnjih četvrt stoljeća. Najtopliji ožujci su bili mahom 2024. i 2012. što je vidljivo iz donje tablice. Ovaj ožujak je „podbacio“ za najtoplijim za otprilike jedan stupanj Celzija.
Tablica srednjih temperatura u ožujku 2025. i najtopliji ožujak 2000.-2024.
Na grafikonu srednjih dnevnih temperatura zraka vidljivo je zagrijavanje tijekom prve polovice mjeseca, no sredinom mjeseca je došlo do osjetnog zahlađenja. Srednje dnevne temperature su u roku od tri-četiri dana pale za desetak stupnjeva celzija.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, ožujak 2025.
Grafikon najviših dnevnih temperatura zraka na svim postajama uglavnom prati grafikon srednjih dnevnih temperatura.
Najviše dnevne temperature u ožujku 2025.
Kada se gledaju dnevni apsolutni maksimumi, oni ovoga ožujka osjetno zaostaju za maksimumima u periodu 2000. – 2024.
Tablica najviših dnevnih temperatura u ožujku 2025. I najviše dnevne temperature izmjerene u ožujku u periodu 2000. – 2024.
Grafikon najnižih dnevnih temperatura u ožujku 2025. ima sličan oblik kao i grafikoni za srednju i najvišu dnevnu temperaturu, no amplituda je nešto veća. Na primjer, amplituda najnižih dnevnih temperatura je u Gospiću bila oko 17 stupnjeva Celzija, a u Zagrebu oko 15.
Najniže dnevne temperature u ožujku 2025.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Mjesečna statistička analiza oborina može biti jako nezahvalna. Naime, nekoliko sušnih mjeseci – a što nije rijedak događaj – može bitno utjecati na srednju mjesečnu oborinu dotičnog mjeseca. I obrnuto.
Za razliku od lanjskog sušnog ožujka, ovaj je bio izuzetno kišovit tako da su, izuzev Zadra, mjesečne oborine bile osjetno veće od višegodišnjeg prosjeka, na nekim postajama i duplo veće!
Tablica oborina, ožujak 2025.
Graf dnevnih oborina u ožujak 2025.
Iz gornjeg je grafikona vidljivo kako su oborine došle u dva vala, prvi je bio sredinom mjeseca, a posljedica su prolaska hladne fronte. Drugi val je bio u zadnjem tjednu zbog prolaska tople fronte i zadržavanja vlažnog zraka nad našim krajevima.
Naslovna fotografija: Dubravka Canjko: Duga nad Zagrebom.
