U hrvatskom jeziku, rujan dolazi od naziva za jelenje glasanje pred parenje - rujanje. Starije ime mjeseca rujna u nekim hrvatskim krajevima je bilo: malomešnjak (po blagdanu Male Gospe, 8. rujna), rujen, jesenščak.
Latinsko je ime ovog mjeseca september, a dolazi od septem (sedmi mjesec), što je bilo njegovo mjesto u rimskom kalendaru. (izvor Wikipedia)
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bio ovaj rujan?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana te veličini i vrsti naoblake, i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, rujan 2025.

Iz gornje je tablice prilično razvidno kako je ovaj rujan na svim promatranim postajama bio topliji od višegodišnjeg prosjeka 2000. – 2024. Na nekim je postajama to bilo tek neznatno, recimo u Splitu, dok je na nekim postajama ta razlika bila veća od 2 °C.
Tablica srednjih temperatura, rujan 2025. i najtopliji 2000.-2024.

U usporedbi s najtoplijim, onim iz 2011., ovogodišnji rujan izgleda prilično hladno! Međutim, taj iz 2011. je izvan svake konkurencije.
Na grafikonu srednjih dnevnih temperatura zraka vidljivo je da je temperatura bila prilično ujednačena, uz tek blage oscilacije, a do jačeg zahlađenja dolazi tek pred kraj mjeseca i to izraženije na kopnu nego duž obale.

Grafikon srednjih dnevnih temperatura, rujan 2025.
Iako su srednje mjesečne temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, dnevni maksimalci su na promatranim postajama bili značajno ispod rekordnih vrijednosti tijekom zadnjih 25 godina.
Tablica najviše dnevne temperature u rujnu 2025. i maksimumi u periodu 2000.-2024.

Grafikon najviših mjesečnih temperatura pokazuje puno veće oscilacije nego grafikon srednjih dnevnih, no trend je tijekom većeg dijela mjeseca prilično „horizontalan“. U zadnjem tjednu je vidljivo osjetno zahlađenje.

Najviše dnevne temperature u rujnu 2025.
Grafikon najnižih dnevnih temperatura zraka, koje se uglavnom ostvaruju u jutarnjim satima, je također prilično „razigran“, više nego je uobičajeno za jutarnje temperature. Zahlađenje na kraju mjeseca se prilično očitovalo na jutarnjim temperaturama.

Najniže dnevne temperature u rujnu 2025.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Ako ćemo po nečemu pamtiti ovaj rujan, onda su to oborine!
Oborine su ovog rujna uglavnom podbacile u odnosu na višegodišnji prosjek 2000. – 2024., te ćemo ovogodišnji rujan sigurno pamtiti kao relativno suh. Iznimka je Rijeka koja je, tek neznatno, ali ipak prebacila višegodišnji prosjek.
Tablica oborina, rujan 2025.

Na grafikonu dnevnih oborina se vidi prolazak dvije atmosferske fronte, prve na prvoj trećini, a druge na drugoj trećini mjeseca. Prolazak prve je bio brz, no druga je sa sobom donije osjetno hladniji i vlažniji zrak pa je sporadičnih oborina bilo i danima nakon njena prolaska.

Graf dnevnih oborina u rujnu 2025.
Naslovna fotografija: Nebojša Subanović