Popularna znanost
Zašto su svima potrebni ritam i rituali, a posebno djeci?
Svako večer, dok polako tonemo u san, svjesni smo činjenice da će ujutro svanuti novi dan, možda sunčan i lijep, možda tmuran i težak, ali novi dan i to je činjenica koja nam ulijeva sigurnost i stabilnost. Možete li zamisliti osjećaj da vam sada netko kaže kako je neizvjesno hoće li sutra ujutro Sunce izaći i hoće li novi dan svanuti? Nesigurnost i neizvjesnost koje bi zavladali vašim umom i emocijama, zasigurno bi vam donijele neprospavanu noć prepunu isčekivanja. Cijeli naš svijet kakav poznajemo time bi bio uzdrman iz temelja. Ritam izlaska i zalaska Sunca, koji se ponavljaju svaki dan ispunjava nas sigurnošću.
Priroda i sve oko nas i u nama ima svoje zakonitosti, svoje cikluse i ritmove. Priroda je usklađena u svom ritmu, a onda smo i mi usklađeni u našem u odnosu na prirodu, jer i mi smo jedan njen mali dio, a time i dio i svih njezinih zakonitosti. Ako smo mi sastavni dio te prirode, kako se njezini ciklusi ogledaju i utječu na nas? Rotacija Sunca uzrokuje kako mijene godišnjih doba, tako i mijene dana i noći. Iako su u prošlosti ljudi bili skoni pripisivati magijska obilježja tim mijenama, danas znamo da slavili mi proljetni solsticij ili ne, proljeće će zasigurno doći. Ritmovi koji obilježavaju naše prirodne ritmove zovu se Cirkadijski. To su prirodni, unutarnji ritmovi našeg tijela koji reguliraju stanja budnosti i sna, hranjenja, aktivnosti i opuštenosti, rada naših unutarnjih organa i izlučivanja hormona, a sve koordinira unutarnji sat našeg mozga. Mozak upućuje endokrinom sustavu informaciju o potrebi lučenja melatonina, hormona spavanja koji nam pomaže da lagano utonemo u san. Cirkadijski ritmovi utječu na naš cjelokupni organski sustav i na procese u našem organizmu poput protoka krvi, stanični metabolizam, tjelesnu temperaturu, proizvodnju hormona rasta, neophodnog kako bi se naše tijelo obnovilo i pripremilo za slijedeći dan, a dijete raslo, razvijalo se i napredovalo. Ukoliko se redovito budite oko tri sata ujutro, postoji mogućnost da imate problema s jetrom, jer upravo je to vrijeme kada naša jetra započinje sa svojim radom. Spremate li se k zubaru, najbolje je otići između 13-15 sati. U tom je periodu zabilježeno da anestezija najsnažnije djeluje. Srčani ili moždani udari najčešće se javljaju ujutro jer je u to vrijeme krvni tlak najviši tijekom dana. Želite li ih prevenirati, najbolje je piti vodu prije odlaska na počinak. Svi ti ritmovi prate rotaciju Zemlje oko svoje osi te oscilacije svjetlosti. Čimbenici koji mogu značajno poremetiti funkciju našeg organskog sustava u odnosu na cirkadijske ritmove su svjetlosno zagađenje kao i zagađenje bukom.
Zanimljivo je da novorođenče ne pokazuje slijed tih ritmova, jer ono, uz kratke periode budnosti kada se hrani, gotovo cijeli dan spava. Tek s navršena dva mjeseca dojenče počinje pokazivati da je usklađeno s unutarnjim satom. Svakodnevno ponavljanje ritma spavanja i hranjenja u početku, a kasnije s pravilnom izmjenom spavanja i budnosti dijete osjeća sigurnost. Na nesvjesnoj razini zna da nakon buđenja slijedi obrok, a nakon obroka slijedi njega i maženje i igra s roditeljima. Djetetovo vrijeme ne određuje sat nego upravo te radnje koje se ponavljaju iz dana u dan, uvijek iste, na isti način, predvidljive gotovo poput neke vrste rituala. Ponavljanje tih svakodnevnih radnji daju djetetu veliku sigurnost, jer točno zna što točno može očekivati i kako se prema tome ponašati. Na taj način dijete svaki dan doživljava kao značajan rital koji se ponavlja svaki dan na isti način. Spavanje, hranjenje, kupanje i uspavljivanje imaju za dijete posebno značenje kao i način na koji se odvijaju. Mala djeca su posebno su sklona tim uobičajenim ritualima i ne vole nepredvidivosti i izneneđenja koja remete njihov uobičajeni ritam. Ponavljanjem istih aktivnosti u isto vrijeme dijete pomalo usvaja mentalni nacrt određenih trenutaka dana. Mogućnost predviđanja različitih radnji, koje se ponavljaju, smiruje dijete i pomaže mu da se osjeća sigurnije jer pretpostavlja da da može kontrolirati situaciju, jer zna slijed događanja i očekivanja.
Poznato je da mala djeca vole slušati uvijek istu priču prije spavanja. Moj sin je svaku večer želio slušati Palčića, kada bih unijela i neznatne promijene u priču, ispravljao me i tražio da pričam uvijek na isti način, istim riječima. Ponavljanje djetetu daje stabilnost i sigurnost koja mu je toliko važna. Uspavljivanje je ritual izrazito važan kako za dijete tako i za roditelje. Djetetu će pomoći da lakše usne, a roditeljima da se i sami opuste, otpuste svoje brige i umire svoj um. Nažalost, suvremeni način života ostavlja roditeljima sve manje vremena za takve rituale i u žurbi spremaju svoju djecu na spavanje uspavljujući ih nerijetko crtanim filmom ili pričom s neke od digitalnih platformi. Na taj način pokušavaju pronaći trenutak mira za sebe. Nažalost, ono što roditelju može promaknuti je da upravo taj proces uspavljivanja je trenutak duboke povezanosti djeteta i roditelja, trenutak izmjene zajedničke nježnosti, trenutak iskrene predanosti, ljepote i mira. Ako se možda i zapitate, dosadi li im stalno ponavljanje istih postupaka u isto vrijeme, odgovor je ne, djetetu nikada ne dosadi.
Djetetov psihički razvoj neprestano napreduje i nadograđuje se i stoga kako bi dijete osjećalo sigurnost i stabilnost prihvaćajući nove doživljaje, znanja i iskustva, potrebni su mu rituali kako bi prevladalo zbrku osjećaja koji se javljaju. Rituali djeci donose strukturu koja ih podsjeća kako treba nešto raditi. Rituali su poznati postupci koji se odvijaju uvijek na isti način i imaju veliku ulogu u odrastanju djeteta. Imate li neke zajedničke rituale, koje nikad ne izostavljate? Zajednički objed, vrijeme provedeno u kvalitetnoj igri, pripreme za počinak ili čitanje priče? Ovakvi rituali povezuju obitelj a posebno su važni za dijete. Takvim ritualima dijete stječe osjećaj pripadnosti, povezanosti, sigurnosti i zajedništva. Rituali spajaju obitelj, djecu povezuju s prošlošću obitelji i korijenima i donose im emocionalnu stabilnost. Jednostavni svakodnevni rituali poput pozdravljanja ili zahvaljivanja pokazuju djeci da se i od njih očekuje ispunjavanje određenih društvenih normi kako bi bili prihvaćeni u društvu.
Svi mi imamo neke svoje rituale, bilo da su to rituali ispijanja jutarnje kave, priprema za odlazak na počinak ili priprema za neke posebne izazove u životu. Svi pamtimo ritual Gorana Ivaniševića prije pobjede na Wimbledonu, kada je svaki dan odijevao isti dres, iste čarape, istim redoslijedom uvjeren da je upravo to put do pobjede. I pobijedio je, zar ne? Bili rituali osobni, društveni, svakodnevni ili povremeni, rituali naš život povezuju, oplemenjuju, tješe, podsjećaju ili nas nadahnjuju. Ritualima obilježavamo neke posebne trenutke poput rođenja, rođendana, vjenčanja, godišnjica kojima pamtimo ili slavimo važne trenutke svog života ili akademske i poslovne uspjehe i promocije.
Rituali koliko god su važni za djecu, podjednako ih vole i odrasli. Rituali za razliku od navika koje obavljamo bez puno razmišljanja, od nas zahtjevaju neke pripreme i slijed aktivnosti koje za nas imaju dublje značenje od navika. Stvaranjem osobnih rituala slavimo život. Naše rituale oblikuju naši životni uspjesi, padovi, radosti i tuge. Neki rituali nažalost su tužni, oni nam pomažu prihvatiti gubitke i tugu kao neizostavni dio našeg života.
Fotografije: pixabay.com
