Turizam

Zimski dan u Slunju i Rastokama

15.12.2022.

autor: PR

mjesto radnje: Slunj i Rastoke

Prošla sam slunjskim krajem mnogo puta, no nikada u hladnom dijelu godine, pa kad mi se pružila prilika da ga upoznam i doživim u zimskom ruhu, objeručke sam ju prihvatila.

Bila je to odlična odluka jer boraviti u ovom nadasve gostoljubivom malom gradu u predblagdansko vrijeme pokazalo se kao prekrasno iskustvo koje ću sigurno ponoviti. 

Iako je površinom i brojem stanovnika malen, Slunj je gradić s velikim potencijalom, kao i sadržajima za cijelu obitelj. Ljubitelji prirode zaljubit će se u smaragdno zelenu rijeku Slunjčicu, a oduševit će ih i njezino stapanje s Koranom. Stanovnici ovog kraja s ponosom će vam pokazati Napoleonov magazin koji svjedoči o značaju ovog kraja u vrijeme velikog Napoleona, te ispričati priču o olimpijcu koji je živio upravo ovdje.

Poseban je užitak šetati Rastokama, a podsjetite li se da se tu snimao i film o Winnetou-u, velikom indijanskom poglavici, užitak će biti i veći! Osim toga,  4 kilometara dugačka šetnica, osvijetljena i noću,  pomoći će vam da potrošite barem dio kalorija dobivenih isprobavajući neodoljive slunjske delicije. Jer tko imalo voli hranu ne odoljeva kockici sira Pepelka koji je dozrijevao u pepelu pune dvije godine, čaši gina nastalog u destileriji Magdić, posebno pripremljenim ličkim specijalitetima poput pola krumpira i base, ili finim kolačima koji se svakodnevno poslužuju u preslatkoj slastičarnici Diva na ulazu u Rastoke.

 

Advent u Slunju

U vrijeme adventa u Slunju je sve spremno za pomalo drugačiji zimu koja će brojnim obiteljima priuštiti boravak na svježem zraku. Do ulaska u Novu 2023. traje i prekrasno osmišljen program Bož'ćevanje u Slunju. Riječ je o kulturno umjetničkoj manifestaciji nazvanoj po načinu kako Slunjani nazivaju Božić, a tijekom koje će mostovi u Rastokama biti pozornica za svirače te mjesto na kojem će domaći proizvođači predstaviti svoje proizvode šetačima. No, uz Rastoke, Slunj nudi brojne sadržaje po cijelom gradu poput vožnje vlakićem u kino, koncerte na gradskom trgu te radionice izrade tradicionalnih ukrasa od krep papira.

 

Program se održava tijekom zadnjeg vikenda Adventa (od 16. do 18.12.), ali i 23.12. i 26.12. te za doček Nove godine i blagdana Sveta tri kralja.

A kad Slunj i svi njegovi stanovnici uđu u novu, 2023.godinu, čarolija neće nestati jer priroda ovog kraja jedinstvena je kulisa za brojne sadržaje! Otkrijte ih kroz ovaj mali vodič koji vam nudi 10 razloga  zbog kojih treba posjetiti destinaciju Slunj Rastoke!

 

1. Rastoke su lijepe cijele godine

 

 

Zbog osobitog arhitektonskog izgleda naselja, mlinica i njihove funkcije, Rastoke su kao ruralna cjelina zaštićene 1969. godine kao spomenik kulture. Upravo tada su upisane u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Godine 2008. upisane su kao kulturno-povijesna ruralna cjelina u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

 

 

Što je toliko posebno na ovom mjestu? Izgled i posebnost ovog naselja određuje rijeka Slunjčica koja se rastače u dužini od 500 metara prekobrojnih kaskada i slapova (ima ih 23, a najpoznatiji su Hrvojev slap, Vilina kosa i Buk) u rijeku Koranu. Kako bi se iskoristila prirodna snaga vode za pokretanje mlinskog kamena, u Rastokama se mlinice grade direktno na slapištima visine minimalno 4 do 5 metara. Zamislite, 1967. u Rastokama je bilo čak 22 mlina, od kojih je 20 mljelo žitarice (kukuruz, raž, ječam, pšenica, proso)! Danas se i dalje čuje rad mlina i to u kući obitelj Jareb, koja je ujedno i tradicionalna kuća s mlinom u prizemlju. Naime, cijele Rastoke građene su slično - kuće su katnice, pravokutnog oblika s karakterističnim ganjkom (drvenim balkonom) koji se proteže duž jednog pročelja. U Rastokama ćete doživjeti svu moć prirode, povijesti, ali i budućnosti koja nas uči da se više okrenemo prirodi.

U nešto suvremenijoj „kući“ koja se nalazi na ulazu u Rastoke nalazi se i slastičarnica slastičarna Diva koja brojnim zaljubljenicima u domaće i slatko nudi svakodnevno veliki izbor tradicionalnih i modernih slastica. Uz klasične torte, tu su žličnjaci preliveni čokoladom, domaći uštipci, kuhano slunjsko vino (OPG Igor Obrovac), topla čokoladu, punč i kuhani gin. Volite li neutralne okuse, isprobajte njihov kruh od proje koji je toliko poseban da ga možete pojesti samog ali i uz domaću marmeladu.

 

 

 

2. Moć rijeke Korane

 

Destinacija Slunj Rastoke nudi jedinstven doživljaj vode u čijim rijekama se može uživati. Za mještane, rijeka Korana je idealno mjesto boravka za ljetnih popodneva, a jedno od omiljenih kupališta. Za one koji vole dan provesti u prirodi, dolina rijeke Korane okružena je šumom “Jelvik” čiji putevi vode do izvora pitke vode. Rijeka Korana tipična je krška rijeka središnje Hrvatske, raznovrsnog toka dužine 134 km koji bogato meandrira, ponire sa slapova ili se lagano prelijeva preko brojnih kaskada da bi nestao pod zemljom i ponovo se pojavio na površini. Izvire podno Sastavaka i Velikog slapa na Plitvičkim jezerima. Svojim tokom nizvodno u smjeru Karlovca formira granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Otuda teče u smjeru sjevera i spaja se s rijekom Kupom kod Karlovca.

 

3. Opuštanje u šumi Jelvik

 

Šuma Jelvik udaljena je svega nekoliko minuta hoda od Rastoka. Riječ je o borovoj šumi zasađenoj krajem 19. stoljeća za vrijeme šumara Lukanca. Prije tog vremena prostor je bio gmajna (gmajna je naziv za zajednički pašnjak) koji su Rastočani koristili za pašu stoke. Ova veličanstvena šuma cijele godine nudi tišinu, samoću i mjesta za izolaciju zbog čega mnogi koji su je prošli ne mogu odlučiti je li im ljepša tijekom ljeta, kad je zaklon od vrućina, ili tijekom zime kad odijeva bijelo ruho. Put prema šumi će vas dovesti do Napoleonovog magazina koji je svojevrsni orijentir. Od njega krenite putem prateći kanjon Korane birajući način istraživanja šume. Lagana je to šetnja tijekom koje ćete sami tempirati vrijeme ili odabir staze za nordijsko hodanje.

 

4. Napoleonov magazin mjesto očaravajućeg zalaska sunca

 

 

Magazin, mjesto na kojem je najljepši zalazak sunca tog kraja, velika je kamena zgrada izgrađena početkom 19. stoljeća (1809.-1813.) za vrijeme francuske uprave na slunjskom području kao graničnom dijelu Francuskog carstva. Sastojao se od 3 etaže i korisnog potkrovlja, a služilo je kao skladište žita. Ova kamena zgrada smještena nedaleko slunjske utvrde, na padinama iznad rijeke Slunjčice i Rastoka, danas je jedna od rijetkih slunjskih zagrada koja nije stradala u ratnim djelovanjima, već od “zuba vremena”. Uz nju se danas nalazi restoran Ambar koji nudi svojim gostima tradicionalne namirnice slunjskog kraja pripremljene prema domaćim receptima, no modernim tehnikama pripreme. Na ovom mjestu probajte mesne specijalitete, malo drugačiji sir škripavac, pastrvu netom ulovljenu u Slunjčici koju vidite iz restorana, pizzu napravljenu na tijestu od proje...

 

 

5. Gradina - grad Frankopana s pogledom na Slunjčicu

 

 

Kad ste u Slunju vidjet ćete ostavštinu Frankopanskog grada, utvrdu Gradina. Nalazi se na kamenoj uzvisini poluotoka velike okuke Slunjčice, a vjeruje se da je izgrađena u 14. stoljeću. Tijekom 15. stoljeća bila je u vlasništvu knezova Frankopana Slunjskih sve do 1572. i izumiranja te plemićke grane. Najpoznatiji su njezini predstavnici Juraj, koji je bio sudionik Cetinskog sabora, i Franjo, koji je bio hrvatski ban. Slunjska utvrda, kod lokalnog stanovništva znana kao Gradina, svjedok je neprestanih ratnih stradanja i pustošenja, no istovremeno i otpora i obrane protiv Osmanlija.

 

6. Prijeđite Moćanov most u društvu osobe koju volite

 

 

Jedan od tri posebna mosta u Rastokama, je Moćanov most koji je prvi drveni most tog kraja, te kao takav oduvijek važna spona između slunjske utvrde (Gradine) na desnoj obali i naselja na lijevoj obali Slunjčice. Kroz povijest je mijenjao svoj izgled, a nekada je na sredini mosta bila stražarska kućica. Današnji izgled je rezultat rekonstrukcije iz 20. Stoljeća. Ime je dobio po prezimenu stare slunjske obitelji koja ima svoju mlinicu uz most na lijevoj strani obale Slunjčice, obitelj Moćan. Na ovom mjestu puca prekrasan pogled na rijeku Slunjčicu, stari dio grada Slunja, Gradinu i mlinice pa ne čudi kako je omiljena lokacija za fotografiranje mladenaca u Slunju. Zbog toga se naziva i most mladenaca.

 

7. Stara centrala na rijeci Slunjčici

 

Naziv ove lokacije uz rijeku Slunjčicu veže se uz hidrocentralu koja je nekada bila izgrađena na ovom mjestu, a koja je uništena u vihoru 2. svjetskog rata. Zbog svoje krajobrazne vrijednosti, rijeka Slunjčica zaštićena je 1964. godine u kategoriji značajnog krajobraza. Ono obuhvaća cijeli tok Slunjčice i jedan km Korane (od mosta nizvodno). O važnosti Slunjčice za očuvanje biološke raznolikosti svjedoči činjenica da je uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu i EU ekološku mrežu NATURA 2000. Za izgradnju nekadašnje hidrocentrale na Slunjčici najzaslužniji su bili profesor fizike i matematike Mile Cindrić porijeklom iz Kremena kod Slunja, koji je ujedno bio i tvorac nekoliko električnih uređaja za školsku obuku, te njegov prijatelj projektant i graditelj Ukrajinac Gabrijel Kompanec uz tadašnjeg općinskog načelnika Josipa Neralića. Centrala je bila vlasništvo općine Slunj, a radila je pod nazivom „Općinska električna centrala u Slunju”. Centrala je završena 1928. godine, a prva električna žarulja u Slunju zasvijetlila je na blagdan Presvetog Trojstva iste godine. Centrala se obvezala na neprekidnu dostavu električne energije tijekom noći, a za vrijeme dana samo ako je dan oblačan i kada je danje svjetlo slabije. Centrala je uništena u siječnju 1943. godine uslijed ratnih djelovanja. Danas je sjedište ribolovnog društva “Slunjčica” Slunj.

 

8. Crkva Presvetog Trojstva

 

Godine 1726., pokraj srušenog franjevačkog samostana podignuta je obnovljena sadašnja župna crkva Presvetog Trojstva. Jezgra joj je bila srednjovjekovna jednobrodna franjevačka crkva Sv. Benedikta iz 15. stoljeća koja je više puta popravljana i dograđivana. Iz te je crkve na Trsat 1583. prenesena i najstarija svetinja – kip Majke Božje Slunjske. S lijeve i desne strane obnovljenoj su crkvi dodane kapelice tako da se poslije doimala kao trobrodna. Crkva je pregradnjama potpuno barokizirana i prilagođena potrebama slunjskog puka. U minulom je ratu 1991. najprije zapaljena, a poslije je gađana projektilima.

Crkva je oduvijek bila važna društvena i duhovna točka lokalnog stanovništva. Danas je crkva Presvetog Trojstva najvredniji sakralni objekt slunjskog kraja - u njoj se mogu vidjeti djela kipara Josipa Turkalja koji je uz Križni put Slunju donirao svetu obitelji Pieta i Jurja Frankopana Slunjskog .

 

9. Kip prvog hrvatskog olimpijca, Milana Neralića

 

 

Na Trgu Zrinskih i Frankopana u Slunju, u neposrednoj blizini rodne kuće prvog hrvatskog olimpijca Milana Neralića, kipar Matija Gajić Puškarić utjelovio je lik Milana Neralića i duh olimpizma. Rođeni Slunjanin Milan Neralić (1875. – 1918.), bio je jedan od najboljih mačevalaca Austrougarske, ali i prvi Hrvat koji je 1900. godine u Parizu osvojio brončanu olimpijsku medalju u mačevanju (disciplina sablje). To mu je uspjelo inovacijom koja je danas osnovni zahvat u tom sportu, tzv. „leteći ispad”, munjeviti ubod protivnika iz visokog skoka. Neralić se u dokumentima spominje od 1898. kao pomoćni, a potom i samostalni učitelj mačevanja, koji se uspješno predstavljao na vojnim turnirima i mačevalačkim akademijama širom Austro- Ugarske Monarhije i u inozemstvu. Zabilježeno je i kako je sudjelovao u jednom stvarnom dvoboju, za što je dobio odobrenje Ministarstva vojske, jer se radilo o obrani časti Vojne akademije. Po zabilježenim rezultatima vidi se da je bio jedan od najuspješnijih natjecatelja svijeta svoga vremena. Zanimljivo, profesionalno su se mačevanjem bavile i Neralićeva supruga Wilhelmina te njezina nećakinja Ellen Müller-Preis, svojedobno jedna od najboljih svjetskih floretašica.

 

10. Napravite đir po Slunjskoj okolici, posjetite OPG-ove koji će vas ponudom oduševiti

 

U radijusu od 5 kilometara od centra Slunja nalaze se brojni OPG-ovi koji svima pružaju mogućnost uživanja u domaćim specijalitetima i zdravoj hrani i piću!

 

 

Možete ih obići automobilom, pješice, biciklom ili na kvadu - ovisno o tome koji turistički program obilaska odaberete u prekrasnom i jedinom hotelu na ovom području, hotelu Mirjana/Rastoke.

Jedan takav je OPG Novković (nalazi se u zaseoku Točak) u vlasništvu Nenada Novkovića, elektrotehničara i bivšeg prvaka Hrvatske u biciklizmu, koji se davne 1997. godine sa svojom suprugom doselio u Točak te pokrenuo vlastito obiteljsko gospodarstvo. Sve je započelo kupnjom ovaca, zatim i krava. Kupovinom zemlje su se širili i OPG je iz godine u godinu rastao. Osim sirane i kušaone sira, OPG Novković je proširio svoje poslovanje i na pčelarstvo, a 2018. godine na OPG-u otvaraju i dva apartmana. Osim široke ponude, mogu se pohvaliti i prestižnim nagradama koje osvajaju svojim proizvodima. Tako je sir Pepelko prvak Mediterana 2011. na međunarodnom mediteranskom sajmu u Dubrovniku, a osim njega OPG Novković u svojoj ponudi ima i sir škripavac, dimljeni sir, polutvrdi sir u tipu trapista…

 

 

OPG Novković i dalje niže uspjehe što dokazuje i posljednja nagrada koju osvajaju u studenom 2022. g na natjecanju pčelara (XXII. Ocjenjivanje meda u Karlovcu) gdje je cvjetni med OPG-a Novković odnio prvo mjesto (19,4 od ukupno 20 max bodova).

 

 

Želite li nešto posebno popiti destilerija Magdić je idealno mjesto za to. Smještena je u Donjem Taborištu, a riječ je o maloj obiteljskoj destileriji koja se tradicionalno generacijama bavi preradom voća iz vlastitog voćnjaka te proizvodnjom rakija, likera, gina i viskija.

 

 

Foto: Nikola Zoko

 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

7 razloga zašto posjetiti Delnice
14.02.2022.
Mali, pitoreskni gradić u Gorskom kotaru, koji će vas očarati neovisno u koje doba godine ga posjetili. Saznajte zaš...
Običaj zbog kojeg se u vrijeme poklada isplati otputovati u Brodsko posavsku županiju
31.01.2022.
Otkrijte mjesta u kojima ćete se opustite u seoskoj idili uz sjajne lokalne specijalitete i običaj pokladnog jahanja k...
Na Oleander terasi zagrebačkog hotela Esplanade počelo Fuliranje
04.12.2021.
Otvoreno najpopularnije zagrebačko adventsko događanje, ne propustite najljepši šušur u gradu te vrhunsku glazbenu ...
10 razloga zašto ove jeseni posjetiti Veliku Goricu
18.09.2022.
Što se sve može vidjeti, doživjeti i okusiti u Velikoj Gorici, šestom po veličini hrvatskom gradu, te njezinoj okol...
Jeste li znali da i Mediteran ima svoj dan?
26.11.2021.
Regija koja je po mnogočemu najidealnija za život, no ujedno je i jedna od najslabije zaštićenih na svijetu

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Listopad
01.10.2022.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...