Turizam
10 razloga zašto ove jeseni posjetiti Veliku Goricu
Sredinom tjedna pružila nam se prilika da s malom ekipom predstavnika medija otputujemo u Veliku Goricu, šesti po veličini hrvatski grad smješten jugoistočno od Zagreba, podno Vukomeričkih gorica i u središtu plodnog Turopolja.
Velika Gorica ime je dobila po velikoj šumi hrasta lužnjaka (gorica=šuma) koji je i danas važan segment svakodnevnog života Turopoljaca. U velikogoričkim se šumama pronalaze tartufi, živi turopoljska svinja, u njima se odmara i relaksira, a žir, plod hrasta, završava u kavi i čokoladi! Prirodnu raznolikost grada i velikogoričkog kraja određuju rijeka Sava na sjeveroistoku i Kupa na jugozapadu - zaslužne za bogatu floru i faunu tog kraja.
Puls grada osjeća se već na samom ulasku u Veliku Goricu - dovoljno je samo nekoliko trenutaka da vam postane jasno kako je grad puno više od zračne luke ili spavaonice poslovnih ljudi koji rade u Zagrebu. Zanimljiva arhitektura i lijepi parkovi, no i prekrasna okolica s modernim kućama koje prkose tradiciji i običajima ovog kraja. Srećom, tu i tamo može se pronaći i staru turopoljsku drvenu kuću, simbol Turopolja.
Na vratima Turističke zajednice grada Velike Gorice dočekala nas je direktorica Maja Toth, predstavljajući svoj tim žena koje predano rade na promociji ovog kraja. Upravo one bile su najbolji vodiči za cjelodnevno istraživanje sadržaja koje krije ovaj grad.
10 razloga zašto ove jeseni posjetiti Veliku Goricu!
1. Centar za posjetitelje Velike Gorice
Sve ljepote i posebnosti Turopolja, kao i zanimljivi detalji iz povijesti ovog kraja, mogu se doživjeti na jednom mjestu - u multifunkcionalnoj dvorani interpretativnog Centra za posjetitelje koji se nalazi u samom središtu grada, u prostorima Turističke zajednice Velika Gorica. Posebnost ovog prostora je njegova multifunkcionalnost, pa je tako interpretacijska dvorana otvorena i za mogućnost organizacije panela, konferencija, tribina ili radionica. Dok šećete ovim lijepo uređenim prostorom, nad vama „treperi“ lišće hrasta lužnjaka, simbola ovog kraja – instalacija koja savršeno akcentira važnost šume za ovaj kraj. Velikogorički Centar za posjetitelje nagrađen je 2020. godine laskavom titulom “Simply the best”.
2. U Turopolju se jedu sjajni štrukli, no i neodoljivi „beli“ žganci
U mjestu Buševec pokraj Velike Gorice, osim najukusnijih štrukli „CIPOV“ by Ivana Belošević, pripremaju se i odlični beli žganci s tropom – još jedno prepoznatljivo turopoljsko jelo s krumpirom i brašnom u kojem se vidi sva raskoš domaće kuhinje. Uz njih se vezuje i jedna zanimljiva crtica iz prošlih dana – kad bi mlada žena nakon udaje došla u muževu obitelj, ako nije znala skuhati bijele žgance bez „frfuljaka“ – grudica, smatralo se da nije dobra snaha!
U Turopolju se oduvijek dobro jelo i pilo, plodna zemlja i vrijedne ruke stvarali su bogatstvo okusa i mirisa, a dio tog bogatstva posjetitelji mogu isprobati tijekom tradicionalne manifestacije Gastro Turopolja (koja će se ove godine održati 15.-16.10.2022.)
3. Autohtona Kurija Modić Bedeković, Donja Lomnica
Kurija Modić Bedeković, podignuta 1806. godine, primjer je autohtone stambene gradnje turopoljskog kraja, a cijelo imanje spada među najvrijednije primjere graditeljske kulturne baštine središnje Hrvatske te je davne 1972. godine zaštićeno kao spomenik kulture. Posljednje stanovnice kurije bile su frajlice Vilma i Milka Bedeković, sestre koje su svojim umjetničkim radom obilježile život ovog dvora. Zbog vrlo dobre očuvanosti i nedavne obnove, danas u kuriji Modić Bedeković možete doživjeti ljepotu ladanjskog života na prijelazu s 19. u 20. stoljeće. Moguće ju je posjetiti uz prethodnu najavu djelatnicima Muzeja Turopolja na telefon 01 6221 325 / www.muzej-turopolja.hr
4. Jedinstvena tvornica čokolade „Choco slastice“
Na samom rubu Velike Gorice, u prizemlju žute zgrade iz 1939. godine, obitelj Marković generacijama se bavi obrtništvom. U njihovoj tvornici čokolade proizvode razne čokoladne praline, dražeje, namaze od kakaa sa žirom, rogačem i bučom te različite grickalice. Na adresi Zvonimirova 11 u strogom centru Velike Gorice možete pronaći njihovu nedavno otvorenu čokoladarnicu u kojoj se mogu kupiti razne čokoladne kreacije i slatki poklon paketi za sve prigode.
5. Provedite dan kao Turopoljka / Turopoljac
Smješten u ugodnom ambijentu Kurilovca, Turopoljski grunt obitelji Dianežević nalazi se na samo nekoliko kilometara od centra Velike Gorice (ulica Nikole Tesle 98).
S kruhom, solju i rakijom - simbolima gostoprimstva ovog kraja, na ulazu u dvorište ovog prekrasno uređenog grunta dočekat će vas domaćini Snježana i Stjepan Dianežević.
Na imanju su dvije uređene drvene turopoljske kuće, karakteristične za graditeljstvo ovog kraja. Grunt je idealno mjesto za opuštanje, druženja i susrete, uživanje u domaćoj hrani, ali i mjesto na kojem se spajaju prošlost i sadašnjost, ruralno i urbano. Kad ste na ovoj lokaciji, ne propustite probati likere koje proizvodi domaćica, gospođa Snježana - ponajprije liker s marelicom koji je poseban i po tome što je njegova baza rum, a ne rakija, kao što je slučaj kod većine ostalih likera.
6. Restoran Mon Ami - od mediteranske hrane do specijaliteta od mesa turopoljske svinje i tartufa
Velikogorički restoran Mon Ami jedini je restoran na ovom području s Michelinovom preporukom, uvršten i u vodič Gault & Millau Croatia 2022. Angažmanom vlasnika, obitelj Ceronja, i njihovog tima, Mon Ami je postao nezaobilazna gastronomska stanica ovog kraja. Uz već svima poznatu ponudu mediteranskih specijaliteta, ovdje možete kušati i lokalne specijalitete od turopoljskog tartufa. Ovo šumsko blago iz turopoljskih šuma sigurno će kao i poznatiji istarski brat postati nadaleko čuven među gurmanima. Tu su i delicije od turopoljske svinje koje promovira Plemenita općina turopoljska.
7. Ljubavna priča Augusta Šenoe i Slave pl. Ištvanić
U povijesti Turopolja, osobito Velike Gorice, poseban trag ostavila je obitelj Šenoa. Poznato je da je August Šenoa u mladosti prijateljevao s brojnim Turopoljcima, pripadnicima Plemenite opčine turopoljske, a upravo je u Velikoj Gorici upoznao Slavu pl. Ištvanić kojom se oženio i koja mu je bila velika inspiracija i potpora u literarnom radu. O ovom poznatom paru snimljen je kratki povijesno-dokumentarni film pod nazivom „August i Slava Šenoa“ te režirana predstava u produkciji Gradskog kazališta „Scena Gorica“.
I još malo zanimljivosti: Šenoa je Slavu sreo u velikogoričkom hotelu „Bijela ruža“ i zaljubio se na prvi pogled! Ubrzo ju je i zaprosio, no Slavim otac smatrao je da Šenoa nije baš idealan pretendent za zeta. Naime, Šenoa je bio novinar, a plemenitom Ištvaniću to baš i nije bilo neko dojmljivo zanimanje. Kako bi, ipak, dobio Slavinu ruku, Šenoa se angažirao u politici, što mu je u konačnici omogućilo da se oženi voljenom ženom. Ljubavna priča Slave i Augusta Šenoe trajala je 13 godina – naprasno je prekinuta Šenoinom smrću, a njegova mu je Slava ostala vjerna do kraja života. Hotel Bijela ruža i danas radi i prima goste.
8. Etno naselje Novo Čiče- od zrna lana do prekrasnih suvenira
Nedaleko Velike Gorice uživati se može i u prekrasnom ambijentu Etno naselja Novo Čiče gdje je metodom preseljenja formirana turopoljska okućnica s drvenim zgradama.
Za našeg posjeta ovom dojmljivom etno naselju, predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak ponosno nam je pokazao način proizvodnje lana, ispričao priču o tkalačkom stanu te otkrio niz radionica i susreta u koje se mogu uključiti i mladi i stari. Organizirani su i cjelodnevni izleti za djecu vrtićke i školske dobi na temu zaštite okoliša, drvenog graditeljstva, starih zanata, dok odrasli mogu uroniti u bogati svijet folklora i saznati više o vještini veza i nekadašnjem procesu sjetve, prerade i tkanja lana na izvornim tkalačkim stanovima (projekt „Od lana haljina tkana“). U ovom etno naselju parkiran je i nekadašnji tramvaj koji je spajao Veliku Goricu s okolnim selima. Vukao ga je konj - na jednu stranu prema gradu, a na drugu prema kućama ljudi koji su se njime vozili.
9. OPG Antolčić – med za šampione
OPG Antolčić četvrta je generacija koja se bavi uzgojem pčela s 370 pčelinjih zajednica. Njihov kestenov med 2021. godine proglašen je šampionom 11. Festivala pčelarstva Zagrebačke županije. U baznom pčelinjaku kod Velike Gorice uzgajaju i matice te proizvode sve pčelinje proizvode: med s propolisom, čokomed, med s cimetom, lješnjacima, matičnu mliječ, pelud, pergu, propolis, pčelinji vosak, sapun... Dok vam pričaju svoju obiteljsku priču, umirovljena učiteljica Marica i njezin sin i snaha, Miroslav i Nives, ne možete ostati ravnodušni pred njihovim predanim radom i uspjehom, ali ni pred životom pčela i njihovim plodovima rada. Na ovom OPG-u možete isprobati i čuvenu apiterapiju.
10. Destilerija Brigljević - od đina do destilata koji se proizvode u malim serijama
Destilerija Brigljević, čiji je vlasnik Miljenko Brigljević, jedna od najstarijih craft destilerija u Hrvatskoj. Sa željom da se vrijedna gastronomska baština otrgne zaboravu i vrati u čaše, s radom je započela 2002. godine. Od 2008. godine destilerija djeluje u novouređenom prostoru u kojem se spremaju likeri na tradicionalan način od pažljivo biranih plodova čiste prirode i bez ikakvih umjetnih dodataka. Osim voćnih destilata, iz njihove je destilerije proizašao i „leteći mačak“ (Flying Cat Gin) – prvi hrvatski craft gin. U destileriji se održavaju i razne radionice gina i drugih destilata (posebno je popularna radionica ''Kaj bi Hrvati pili kad bi Škoti bili'') na kojima se može naučiti sve o njegovoj povijesti i proizvodnji, začinima i te kreirati vlastite gin&tonic kombinacije uz vlasnika destilerije Miljenka - Master destillera, te njegove kćeri Gabrijele.
Fotografije: Nikola Zoko i Đurđica Marković
Naslovna fotografija: velikagorica.com
