Naslovna fotografija: Ljiljana Kovač
Pretpostavlja se da ime ovog mjeseca označava sve duže dane koji tako postaju veći - „velji.“ Stariji hrvatski nazivi za ovaj mjesec u pojedinim krajevima bili su: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan.
Latinsko ime mjeseca dolazi iz grčkog (Φεβρουαριος), i latinskog (februarius). Prvobitno značenje mu je bilo posvećeno očišćenju, u kojem su se obavljala žrtvovanja za očišćenje od grijeha. Veljača i siječanj su posljednja dva dodana mjeseca, te ih nema u Rimskom kalendaru jer su u starom Rimu smatrali da je zima bez mjesečnih perioda (bio je posljednji mjesec u godini).
Veljača, drugi mjesec u godini, posljednji je pravi zimski mjesec i jedini u godini koji ima žensko ime. Zbog toga mu se pripisuju različite osobine, a jedna od njih je i prevrtljivost pa ga zovu i „veljača prevrtača“.
No, kakva nam je, u meteorološkom smislu, bila ova veljača?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, veljača 2022.
Iz gornje je tablice prilično razvidno kako je ova veljača na svim promatranim postajama bila toplija od višegodišnjeg prosjeka. Ipak, to nije bila najtoplija veljača u zadnje dvadeset i dvije godine. Donja tablica pokazuje kako najtoplije veljače po pojedinim promatranim lokacijama nalazimo u 2014., 2016., i 2020. godini.
Tablica srednjih temperatura, veljača 2022. i najtoplijih veljača 2000.-2021.
Srednje dnevne temperature zraka su na obalnim promatranim postajama bile prilično ujednačene, dok na kopnenim uočavamo nekoliko hladnih prodora, dva najizraženija sredinom mjeseca. Prema kraju veljače, mogli bi reći da je u cijeloj zemlji došlo do osjetnog zahlađenja.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, veljača 2022.
Tablica najviših ostvarenih temperatura u ovoj veljači nam govori kako na niti jednoj od postaja nije oboren rekord iz zadnje dvadeset i dvije godine. Čak štoviše, maksimumi ove veljače su bili daleko ispod rekordnih vrijednosti.
Tablica najviših mjesečnih temperatura u veljači 2022. i maksimumi u periodu 2000.-2021.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura prati onaj srednjih dnevnih samo što je na njemu zahlađenje krajem mjeseca puno jače izraženo.
Najviše dnevne temperature u veljači 2022.
Najniže dnevne temperature u veljači 2022.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Oborine su ove veljače podbacile na svim promatranim postajama izuzev Osijeka, a na nekim je postajama taj podbačaj bio popriličan!
Tablica oborina, veljača 2022.
Graf dnevnih oborina u veljači 2022.
Iz gornjeg je grafikona razvidno kako su tijekom veljače bila četiri prelaska atmosferskih fronti preko naših krajeva, prvi i zadnji s malo, a drugi i treći s nešto više oborina.