Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru, a meteorolozi ga smatraju prvim zimskim mjesecom. Iako je većina hrvatskih naziva za pojedine mjesece prilično logična i ocrtava njihov karakter, kod prosinca nije takav slučaj. Postoji nekoliko različitih prijedloga etimologije naziva „prosinac“. Od dva najčešća, jedan je kršćanskog izvorišta i upućuje na to da se u prosincu više „prosi“, odnosno moli, a povezuje se s adventskim običajima. Drugi je astronomskog porijekla. U prosincu je zimski suncostaj, solsticij, pa bi to bio mjesec u kojem sunce „prosine“. Stariji hrvatski nazivi prosinca su velikobožićnjak, gruden i dvanajstnik.
Latinsko ime ovog mjeseca, december, dolazi od riječi decem, a označava deseti mjesec Rimskog kalendara.
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bio ovaj prosinac?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica temperatura, prosinac 2021.
Iz gornje je tablice prilično razvidno kako je ovaj prosinac u kontinentalnim krajevima bio nešto hladniji od višegodišnjeg prosjeka 2000-2020. dok je na obali bio u njegovim okvirima.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, prosinac 2021.
Tablica najviših mjesečnih temperatura u prosincu 2021. i maksimumi u periodu 2000.-2020.
Mnogima je ovaj prosinac izgledao prilično topao, no kada se pogledaju temperaturni rekordi i maksimumi, ispada da je bilo i toplijih! Izuzev Ogulina, na svim je promatranim postajama bilo „toplijih“ prosinaca, odnosno prosinaca s višom zabilježenom maksimalnom temperaturom zraka. U Ogulinu se tih 18,5 °C pojavilo nekoliko puta, zadnji puta baš ove godine.
Najviše dnevne temperature u prosincu 2021.
Najniže dnevne temperature u prosincu 2021.
Oborine
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Oborine su ovoga prosinca na svim promatranim postajama bile više ili manje veće od višegodišnjeg srednjaka s time da je najmanje odstupanje bilo u Osijeku, a najveće u Splitu.
Tablica oborina, prosinac 2021.
Graf dnevnih oborina u prosincu 2021.