Popularna meteorologija
Volite li kišu?
Odnos prema kiši različit je širom svijeta. U klimatski uglavnom umjerenim predjelima zapadnog svijeta uz kišu se najčešće vezuju negativni pojmovi i osjećaji, pa je kiša uglavnom suprotstavljena sjajnom i uvijek „sretnom“ suncu.
I veliki je Vincent van Gogh u svom djelu Kiša u Auvers-u, jednom od njegovih posljednjih djela prije samoubojstva, ovjekovječio kišu. Po mišljenju mnogih, upravo ta kiša odraz je njegovog depresivnog i uznemirenog bića.
Vincent van Gogh: Kiša u Auvers-u (izvor fotografije: Wikipedia)
Iako je tradicionalno poimanje kiše u Zapadnoj civilizaciji uglavnom negativno, kiša može pružiti užitak i radost. Mnogo je ljudi koji kažu da kiša na njih djeluje umirujuće, a užitak im pruža i sam pogled na kišu koja pada.
Suha područja na Zemlji, kao što su Afrika, Indija i Srednji Istok, kišu dočekuju sa pravom euforijom. Za njih je kiša čista radost i u njoj nema ničega ni tužnog, ni negativnog. Svaki njen dolazak malo je slavlje, a koliko je važna, primjerom pokazuje Botswana, u kojoj se za kišu koristi setswana riječ "pula", koja je ujedno i naziv nacionalne valute, čime se naglašava i ekonomski značaj kiše za tu sušnu zemlju.
Tamo gdje je ima, sa kišom se oduvijek pokušava "izaći na kraj". U tu svrhu izmišljeno je mnoštvo zaštitnih naprava i pomagala, pa su tako nastali, primjerice, kišobrani i kišne kabanice, ali i uređaji za odvodnju poput žljebova i kanala, koji kišu usmjeravaju u odvodne kanale. Većina ljudi za kišnog vremena radije ostaje u zatvorenom prostoru, naročito u tropskim klimatskim uvjetima, gdje je kiša obično praćena grmljavinom, ili u predjelima sa teškim, monsunskim kišama. Iako je kišnica rijetko čista, kišu se na razne načine, ipak, nastoji iskoristiti. Prekomjerna kiša koja pada nakon dužeg, sušnog perioda u kojem se tlo osušilo te ne može upiti vodu, može prouzročiti poplavu.
Mnogi ljudi vole miris koji se širi za vrijeme i neposredno nakon kiše. Izaziva ga posebno ulje (petrichor) koje proizvode biljke, a upijaju stijene i tlo, a koje se tijekom kiše oslobađa i širi zrakom. Pristup kiši često je i romantičan, pa na scene kiše nailazimo kako na filmu, tako i u poeziji, prozi i likovnoj umjetnosti. Na kiši se ljubi, pleše, plače i oprašta sa sobom i drugima. Ima li među nama ikoga tko nije uzdahnuo pod dojmom Cesarićeve "Voćke poslije kiše"?
Scena iz filma „Doručak kod Tiffanyja“, fotografija: Pinterest
Zemlja uz koju svi vezuju kišu je Velika Britanija, za koju je kiša postala gotovo nacionalno obilježje. Reputacija je djelomično zaslužena, zbog učestalih kiša koje u zemlju donose topli jugozapadni vjetrovi, koji prate topla golfska strujanja. U područjima oko zapadne obale (uključujući Irsku) padne godišnje između 40 (uz more) i 100 (planine) inča kiše. Istovremeno, manje se zna da u istočnoj i južnoj polovici zemlje, u prosjeku padne manje kiše nego u Jerusalemu i Beirutu (450 do 600 mm u godini).
Najkišovitijim gradom na svijetu smatra se Seattle (SAD). Rašireno je mišljenje kako osim zimi, iz tmurnog i oblačnog neba, kišica u Seattlu lagano rominja gotovo neprestano. Činjenice su, ipak, nešto drugačije. Tako u Seattlu tijekom godine prosječno padne 37.1 inča (942 mm) kiše, što je manje nego u New Yorku, gdje godišnje padne 46,2 inča ili 1173 mm kiše. Dojam o Seattlu kao kišovitijem, vjerojatno leži u činjenici da on ima čak 201 oblačan dan u godini, u odnosu na 152 dana u New Yorku.
Seatle (izvor fotografije: Wikipedija)
Svjetskom prijestolnicom kiše smatra se Vancouver, grad u kojem odjednom padne i do 40 mm kiše. Tijekom zime šire područje grada gotovo je svakodnevno okovano kišom. Iako mnogi stanovnici Vancouvera kišu doslovno mrze, ostaju u njemu živjeti, ponajprije zbog gotovo uvijek sunčanog ljeta.
Govoreći o kiši, Melbourn i Sydney u Australiji također se percipiraju kao kišni gradovi. Iako je uvriježeno mišljenje da u oba grada kroz godinu padne slična količina kiše, činjenice su ponešto različite. Dok u Sydneyu godišnje padne oko 1094 mm kiše, u Melbourne-u je ta količina gotovo upola manja – 544 mm. Možda razlog za percipiranje oba grada kao podjednako kišna leži u činjenici da Melbourne tijekom godine ima 53 oblačna dana više od Sidneya.
Sidney, izvor fotografije: pixabay.com
Naslovna fotografija: pixabay.com
