
Analizu napravio Nebojša Subanović, meteorolog
U slavenskim je jezicima listopad dobio ime po tome što u tom mjesecu najviše opada lišće. U slovenskom, poljskom, ukrajinskom, bjeloruskom i češkom jeziku listopad je izvorno ime za hrvatski mjesec studeni. Stari hrvatski nazivi za listopad u nekim su krajevima bili: Miholjščak po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela kojim zapravo 29. rujna završava prethodni mjesec, kožaprst i desetnik.
Latinsko ime mjeseca October dolazi od riječi “octo“ (osmi mjesec) u rimskom kalendaru. Izvor: Wikipedia.
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bio ovaj listopad?
Temperatura
Temperatura zraka je u meteorologiji temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem te se stoga mjeri na visini od 2 metra. Dnevni hod temperature ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake te se može znatno promijeniti pri naglim prodorima toplog ili hladnog zraka, ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri. Pod utjecajem topline tla, uz samo tlo temperatura se zraka naglo mijenja, pa razlika između temperature zraka na 2 metra visine i one pri tlu može iznositi i do 10 °C.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, listopad 2025.

Iz gornje je tablice vidljivo kako je ovogodišnji listopad bio hladniji od višegodišnjeg prosjeka, negdje tek nekoliko desetinki stupnja, a ponegdje i više od jednog stupnja Celzija. U usporedbi s najtoplijim listopadom unazad četvrt stoljeća, onim iz 2023., ovaj je bio prilično prohladan, ponegdje hladniji i više od 4 °C!
Tablica srednjih temperatura, listopad 2025. i najtopliji 2000.-2024.

Dnevne su temperature u kopnenim krajevima prilično fluktuirale, ponajviše u ovisnosti o prolasku atmosferskih fronti ili kruženja vlažnog zraka. To je posebno izraženo na početku te u zadnjih desetak dana mjeseca.

Grafikon srednjih dnevnih temperatura, listopad 2025.
I apsolutni dnevni maksimumi ovog listopada su bili osjetno niži rekorda ostvarenih u periodu 2000. – 2024. Razlike su se kretale od 5 do čak 9 °C!
Tablica najviših mjesečnih temperatura u listopadu 2025. i maksimumi u periodu 2000.-2024.

Grafikon najviših mjesečnih temperatura pokazuje velike fluktuacije u kopnenim krajevima što je posljedica prolaska atmosferskih fronti, a manje dugotrajnosti jutarnjih magli. Najviše dnevne temperature na Jadranu pokazuju priličnu konstantnost.

Najviše dnevne temperature u listopadu 2025.
Na grafikonu najnižih dnevnih temperatura zraka, koje se uglavnom ostvaruju u jutarnjim satima, vidi se osjetna razlika između kopnenih i obalnih postaja. Najniže kopnene temperature su prilično oscilirale, ponegdje tijekom dva dana i više od 10 °C.

Najniže dnevne temperature u listopadu 2025.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktički sve meteorološke elemente i pojave.
Ovoga listopada je količina oborina, u usporedbi s višegodišnjim prosjekom, bila prilično „šarolika“. U Rijeci je, recimo, višestruko nadmašila višegodišnji prosjek dok je u Zadru osjetno podbacila.
Tablica oborina, listopad 2025.

Iz grafikona dnevnih količina oborina vidljiv je prolazak hladne fronte oko 5. listopada te kruženje vlažnog i nestabilnog zraka zadnjih desetak dana mjeseca.

Graf dnevnih oborina u listopadu 2025.