
Kolovoz (lat. Augustus) je osmi mjesec u godini po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan.
U hrvatskom jeziku ime je dobio po tome što se u tom mjesecu odvozi pokošeno žito. Ostali slavenski narodi nemaju sličnoga naziva za neki mjesec. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: velikomešnjak (po blagdanu Velike Gospe), kolovožnjak, osemnik.
U mnogim drugim jezicima, ime je dobio od latinskoga Augustus. Od reforme Rimskoga kalendara, „sekstilis” (šesti mjesec) nazvan je po imenu Rimskog cara Augusta. (Wikipedia)
Pogledajmo kakav je, u meteorološkom smislu, bio ovogodišnji kolovoz. Obradili smo podatke s osam službenih meteoroloških postaja koje „pokrivaju“ cijelu Hrvatsku.
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake, a može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, kolovoz 2025.

Ovaj je kolovoz, što se tiče srednjih temperatura na promatranim postajama doslovno bio prosječan! Srednje su mjesečne temperature odstupale manje od 0,5 °C od prosjeka prethodnih dvadeset i pet godina.
Tablica srednjih temperatura, kolovoz 2025. i najtopliji 2000.-2024.

Sukladno tome, srednje su mjesečne temperature bile niže od najviših ostvarenih u periodu 2000. – 2024., na nekim postajama i više od 4 °C.
Kada se gledaju apsolutni dnevni maksimumi, ipak je oboren jedan rekord 2000. – 2024., i to u Dubrovniku, a Zadru je to promaklo za 0,3 °C! Na ostalim promatranim postajama je najviša dnevna temperatura bila osjetno niža nego što su rekordi u prethodnih četvrt stoljeća.
Tablica najviših dnevnih temperatura u kolovozu 2025. i maksimumi u periodu 2000.-2024.

Grafikon srednjih dnevnih temperatura zraka pokazuje nešto hladniji početak, no vrlo brzo počinje njihov rast koji ima kulminaciju između 11. i 16. kolovoza nakon čega počinje njihov polagani pad uz jedno kraće i slabije zatopljenje krajem mjeseca.

Grafikon srednjih dnevnih temperatura, kolovoz 2025.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura jasno ocrtava pojavu toplinskih valova, najizraženijih sredinom mjeseca, a u Splitu je on neprekidno trajao gotovo tri tjedna. Jutarnje su temperature bile prilično visoke, posebice u obalnim postajama dok kopnene pokazuju nekoliko jačih fluktuacija.

Najviše dnevne temperature u kolovozu 2025.

Najniže dnevne temperature u kolovozu 2025.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Oborine su ovog kolovoza, osim na postajama Dubrovnik Gorice, Split Marjan i Zadar Puntamika, bile u okvirima višegodišnjeg prosjeka. Ove tri su prebacile višegodišnje prosjeke, posebice Dubrovnik
Tablica oborina, kolovoz 2025.


Graf dnevnih oborina u kolovozu 2025.
Na grafikonu dnevnih oborina se lijepo vide prolasci tri ciklonalna sustava, prvi na početku mjeseca, a druga dva u zadnjoj trećini.
Fotografija naslovnice: Nebojša Subanović