Ocjena mjeseca
Ocjena mjeseca - srpanj 2025.
Srpanj (lat. Iulius) je sedmi mjesec u godini po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan.
U slavenskim je jezicima dobio ime po srpu, poljodjelskom, ratarskom oruđu, zbog žetve koja se u tom mjesecu njime obavljala. Sličan naziv neki slavenski narodi rabe za hrvatski kolovoz (češki: srpen; poljski: sierpień), dok među tradicionalnim slovenskim nazivima za mjesece postoji mali srpan (hrvatski srpanj) i veliki srpan (hrvatski kolovoz). Ponegdje u Hrvatskoj za ovaj su se mjesec koristili i nazivi: jakopovščak (po blagdanu sv. Jakova Starijeg, apostola, 25. srpnja), srpen, mali srpen.
Latinsko ime Iulius dobio je nakon reforme Rimskog kalendara, kad je Quintilis (peti mjesec) nazvan po imenu Julija Cezara, koji se rodio tog mjeseca.
Pogledajmo kakav je, u meteorološkom smislu, bilo ovogodišnji srpanj?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake, a može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, srpanj 2025.
Gledajući srednje mjesečne temperature na promatranim postajama, ovaj je srpanj bio u okvirima višegodišnjeg prosjeka, a najviše dnevne temperature su mahom ostvarene na njegovu samom početku, izuzev krajnjeg istoka i juga zemlje.
Tablica srednjih temperatura, srpanj 2025. i najtopliji 2000.-2024.
U usporedbi s temperaturnim rekorderima, ovaj je bio 1,5 do 3 °C hladniji od najtoplijeg u zadnjih 25 godina.
Nakon relativno toplog početka, oko 8. Srpnja dolazi do jačeg zahlađenja nakon kojeg se temperature, osim na krajnjem jugu, više nisu vraćale na uobičajene ljetne iznose .
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, srpanj 2025.
Kada se gledaju apsolutni maksimumi, na svim promatranim postajama, oni su bili daleko ispod ostvarivanih rekorda u proteklih četvrt stoljeća!
Tablica najviših mjesečnih temperatura u srpnju 2025. i maksimumi u periodu 2000.-2024.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura, kao i onaj srednjih dnevnih, pokazuje topao početak, no nakon zahlađenja 8. i 9. srpnja one se, uglavnom, više ne vraćaju na očekivane ljetne iznose.
Najviše dnevne temperature u srpnju 2025.
Ni jutarnje temperature baš nisu bile primjerene kolovozu!
Najniže dnevne temperature u srpnju 2025.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Što se tiče oborina, ovaj će srpanj biti zapamćen kao kišovit. Tek je krajnji jug države podbacio u količini kiše, dok je u Splitu zabilježeno duplo više oborine od višegodišnjeg prosjeka.
Tablica oborina, srpanj 2025 i prosjek 2000. – 2024..
Graf dnevnih oborina u srpnju 2025.
Grafikon dnevnih oborina pokazuje da ih je najviše bilo u prvoj i zadnjoj trećini mjeseca, a u srednjoj su one uglavnom bile sporadične vezane uz konvektivnu naoblaku.
Naslovna fotografija: Nebojša Subanović, Kumulusna aktivnost nad Ravnim kotarima
