Ocjena mjeseca
Ocjena mjeseca - svibanj 2025.
U hrvatskom jeziku, svibanj je dobio ime po biljci koja se zove svib(a) (cornus sanguinea). U tom mjesecu svib cvate bijelim cvjetovima. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: filipovčak (po blagdanu sv. Filipa, apostola 3. svibnja), rožnjak, sviben, a bila je raširena i uporaba naziva „maj.“
U mnogim jezicima ime je dobio od grčkog (Μαίος), i latinskog (maius). Prvobitno značenje je bilo posvećeno razvoju, u Rimskom kalendaru bio je treći mjesec u godini, u kojem se priroda budila, razvijala i cvjetala. (izvor Wikipedia )
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bilo ovaj svibanj?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, svibanj 2025.
Iz gornje je tablice prilično razvidno kako je ovaj svibanj na svim promatranim postajama, izuzev Rijeke, bio hladniji od višegodišnjeg prosjeka 2000. - 2024. Negdje se radilo o malom iznosu, no u Ogulinu je bio 1,1 °C hladniji od 25-godišnjeg prosjeka.
Tablica srednjih temperatura, svibanj 2025. i najtopliji 2000.-2024.
Najtopliji svibnji su bili 2003. i 2018. godine, dok je ovaj svibanj na svim promatranim postajama bio osjetno hladniji od najtoplijeg.
Nakon toplog početka, krivulje srednjih dnevnih temperatura su prilično „ispeglane“, uz dva kraća zahlađenja, 16. i 23. svibnja.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, svibanj 2025.
Što se tiče apsolutnih dnevnih najviših temperatura, onda su one ovoga svibnja znatno niže od onih ostvarenih 2003., 2008. i 2009. godine u kojima su apsolutni dnevni maksimumi prelazili 30 °C.
Tablica najviših mjesečnih temperatura u svibnju 2025. i maksimumi u periodu 2000.-2024.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura, uz izraženije oscilacije, prati grafikon srednjih dnevnih temperatura.
Najviše dnevne temperature u svibnju 2025.
Grafikon najnižih dnevnih temperatura zraka, koje se uglavnom ostvaruju u jutarnjim satima, na kopnenim postajama pokazuje osjene fluktuacije, dok je na obalnim prilično „ispeglan“.
Najniže dnevne temperature u svibnju 2025.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Izuzev Dubrovnika i Zagreba, na svim je promatranim postajama ovaj svibanj bio „kišovitiji“ od višegodišnjeg prosjeka. Ponegdje su ta odstupanja vrlo mala, ali kod nekih su bila i značajna, kao na primjer u Ogulinu.
Tablica oborina, svibanj 2025.
Grafikon dnevnih oborina pokazuje njihovu veliku učestalost. Ipak, lako se uočava značajno grupiranje između 5 i 8 svibnja te oko 23. svibnja.
Graf dnevnih oborina u svibanj 2025.
