Popularna meteorologija
Mraz - tihi neprijatelj voćnjaka i usjeva
Naslovna fotografija: pixabay
Prošećemo li prirodom u proljetno ili jesenje rano jutro možemo vidjeti bijeli sjaj na travi i krovovima koji može djelovati bezazleno ili čak romantično! Ali ono što gledate – mraz, zapravo je jedan od najopasnijih neprijatelja voćarske i povrtlarske proizvodnje, čije posljedice mogu biti razorne - od djelomičnih oštećenja do potpunog gubitka uroda.
Što je mraz i kako nastaje?
Mraz je oborina koja nastaje na tlu ili u tlu kada se temperatura zraka spusti ispod točke smrzavanja (0 °C), a para iz zraka se direktno pretvara u led na hladnim površinama – biljnom lišću, cvjetovima, krovu automobila ili tlu. Pojava prelaska direktno iz plinovitog u kruto stanje naziva se depozicija, a suprotni je proces sublimacija.
Svakako treba razlikovati mraz od snijega. Snijeg nastaje u oblacima, mraz je prizemna pojava koja se događa na tlu ili objektima na tlu, često kada je nebo vedro i nema vjetra.
Postoji nekoliko vrsta mraza, od kojih su najčešći:
- Radijacijski mraz – javlja se tijekom vedrih i mirnih noći, kada tlo i zrak iznad njega gube toplinu zračenjem. Budući da se gornji slojevi tla i biljke hlade brže od zraka iznad njih, dolazi do kondenzacije i smrzavanja vlage iz zraka na površinama. To je najčešći oblik mraza koji pogađa voćnjake.
- Advekcijski mraz – nastaje kada hladan zrak dolazi iz sjevernih krajeva i spušta temperaturu ispod nule, bez obzira na to je li nebo vedro ili oblačno. Ova pojava može biti dugotrajnija i raširenija od radijacijskog mraza.
- Mraz u tlu – iako se ne vidi na površini, može uzrokovati oštećenja korijenskog sustava biljaka, osobito kod mladih i plitkorasnih kultura.
Fotografija: Gabriele M. Reinhardt, pixabay
Zašto je mraz posebno opasan u proljeće?
Iako zima često prođe bez većih problema, pravi izazov za voćare dolazi u rano proljeće. Dani postaju topliji i sunčaniji, vegetacija se budi iz zimskog mirovanja, a voćke poput marelice, breskve, trešnje i šljive rano ulaze u fazu pupanja i cvjetanja. Upravo je to razdoblje kad su najosjetljivije – u cvjetovima i mladim plodovima nalazi se mnogo vode, a stanične stjenke su tanke i nježne. Smrzavanje vode unutar tih stanica dovodi do njihova pucanja i odumiranja tkiva.
Dovoljna je jedna hladna noć da uništiti cijeli godišnji trud voćara. Primjerice, kod jabuke već temperatura od -2 °C tijekom nekoliko sati može uništiti 90 % cvjetova. Još su osjetljivije koštunjićave voćke poput marelice, koje često stradavaju već na -1 °C. Štete nisu uvijek odmah vidljive – nekad se posljedice pojave tek za nekoliko dana, kada pupovi potamne, cvjetovi otpadaju, a plodovi se ne razviju.
Postoji li zaštita?
Vremenske se prilike ne mogu kontrolirati no ipak postoje metode kojima se voćke mogu barem djelomično zaštititi:
- Orošavanje (prskanje vodom) – koristi se u kritičnim satima prije svitanja. Voda se raspršuje po voćkama, a kada se ona ledi, oslobađa se toplina koja djelomično grije biljku i sprečava smrzavanje njezinih osjetljivih dijelova. Iako djeluje kontradiktorno, ova metoda je učinkovita i široko primjenjiva.
- Paljenje svijeća i parafinskih grijača – najčešće u manjim voćnjacima. Ove metode podižu temperaturu zraka za nekoliko stupnjeva i mogu pomoći u spašavanju uroda. Međutim, one su skupe i zahtijevaju dosta rada.
- Ventilatori i helikopteri – koriste se u većim plantažama, osobito u vinogradarstvu. Miješanjem slojeva zraka spušta se topliji zrak prema tlu, čime se podiže temperatura oko biljaka.
- Geografski položaj i odabir sorte – voćnjaci se, kad god je moguće, sade na brežuljcima gdje hladan zrak lakše otječe, dok su udoline i doline podložnije pojavi mraza. Također, biraju se sorte koje kasnije cvatu i time izbjegavaju opasna razdoblja.
- Prekrivanje biljaka agrotekstilom – koristi se kod povrća i manjih kultura kako bi se smanjio izravan kontakt s hladnim zrakom.
Fotografija: Alfonso Landsman, pixabay
Što je s drugim kulturama?
Osim voćaka, mraz može oštetiti i povrće, na primjer krumpir, rajčicu, papriku, tikvice, zatim vinovu lozu, ali i šumsko i ukrasno bilje. Opasan je i za oprašivače, poput pčela i bumbara, koji u rano proljeće počinju s aktivnošću. Ako ih mraz iznenadi dok su izvan košnice, velika je vjerojatnost da neće preživjeti, što dodatno smanjuje oplodnju voćaka i pogoršava štetu.
U urbanim područjima, mraz može stvoriti klizave površine, uzrokovati štete na automobilima i vodovodnim cijevima, te povećati troškove grijanja.
Sve češća pojava zbog klimatskih promjena
Zanimljivo je da zbog klimatskih promjena mraz postaje veći problem nego je bio ranije. Zbog globalnog rasta temperatura zraka proljeće stiže sve ranije pa se i vegetacija budi ranije. Međutim, kasni proljetni mrazovi još uvijek se događaju – i to ponekad intenzivnije. Taj vremenski nesklad povećava rizik od šteta u voćarstvu.
Zaključak
Mraz je tih, nevidljiv i brz neprijatelj. Ne donosi oluju, kišu ni vjetar, ali može u jednoj noći uništiti mjesece truda i godine ulaganja. Ipak, uz pravovremeno informiranje, odgovarajuće metode zaštite i prilagodbu uzgojnih praksi, moguće je barem djelomično umanjiti njegove posljedice.
Razumijevanje ove prirodne pojave ključno je ne samo za poljoprivrednike, već i za sve nas – jer posljedice mraza na kraju osjetimo i na policama trgovina.
