U slavenskim je jezicima listopad dobio ime po tome što u tom mjesecu najviše opada lišće. U slovenskom, poljskom, ukrajinskom, bjeloruskom i češkom jeziku listopad je izvorno ime za hrvatski mjesec studeni. Stari hrvatski nazivi za listopad u nekim su krajevima bili: Miholjščak po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela kojim zapravo 29. rujna završava prethodni mjesec, kožaprst i desetnik.
Latinsko ime mjeseca October dolazi od riječi “octo“ (osmi mjesec) u rimskom kalendaru. Izvor: Wikipedia.
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bio ovaj listopad?
Temperatura
Temperatura zraka je u meteorologiji temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem te se stoga mjeri na visini od 2 metra. Dnevni hod temperature ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake te se može znatno promijeniti pri naglim prodorima toplog ili hladnog zraka, ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri. Pod utjecajem topline tla, uz samo tlo temperatura se zraka naglo mijenja, pa razlika između temperature zraka na 2 metra visine i one pri tlu može iznositi i do 10 °C.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, listopad 2024.
Iz gornje je tablice vidljivo kako je ovogodišnji listopad bio osjetno topliji od višegodišnjeg prosjeka, čak i do dva stupnja Celzija. Usprkos tome, bio je osjetno hladniji od prošlogodišnjeg listopada, na nekim promatranim postajama i osjetno hladniji, posebice, recimo u Osijeku i Ogulinu.
Tablica srednjih temperatura, listopad 2024. i najtopliji 2000.-2023.
Dnevne su temperature u kopnenim krajevima prilično fluktuirale, ponajviše u ovisnosti o prolasku atmosferskih fronti ili kruženja vlažnog zraka. Uočljiva je značajna razlika u srednjim dnevnim temperaturama obalnih i kopnenih gradova, osim po iznosu tako i po puno manjim promjenama tijekom mjeseca.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, listopad 2024.
Iako su srednje mjesečne temperature bile više ili u okvirima višegodišnjeg prosjeka, dnevni maksimalci su na svim promatranim postajama ispod vrijednosti rekordne 2023. godine.
Tablica najviših mjesečnih temperatura u listopadu 2024. i maksimumi u periodu 2000.-2023.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura pokazuje velike fluktuacije u kopnenim krajevima što je posljedica prolaska atmosferskih fronti, a manje dugotrajnosti jutarnjih magli. Najviše dnevne temperature na Jadranu pokazuju priličnu konstantnost.
Najviše dnevne temperature u listopadu 2024.
Na grafikonu najnižih dnevnih temperatura zraka, koje se uglavnom ostvaruju u jutarnjim satima, vidi se osjetna razlika između kopnenih i obalnih postaja.
Najniže dnevne temperature u listopadu 2024.
Analiza listopadnih srednjih mjesečnih temperatura od 2000. do 2024. pokazuje prilično veliku fluktuaciju, no najviše zabrinjava uzlazni trend. Tijekom zadnjih 25 godina, srednja mjesečna temperatura u Zagrebu je porasla otprilike 1,5 °C.
Listopadne srednje mjesečne temperature u Zagrebu tijekom zadnjih 25 godina. Uz velike fluktuacije, uočljiv je i pozitivan trend.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktički sve meteorološke elemente i pojave.
Ovoga listopada je na većini postaja mjesečna količina oborina bila u okvirima višegodišnjeg prosjeka, no Dubrovnik je bio osjetno ispod, a Rijeka i Gospić su bili drastično iznad.
Tablica oborina, listopad 2024.
Iz grafikona dnevnih količina oborina vidljivo je kako je najviše oborina bilo u prvih nekoliko dana listopada, dok su ostatak mjeseca bile slabe i povremene.
Graf dnevnih oborina u listopadu 2024.