U hrvatskom jeziku, svibanj je dobio ime po biljci koja se zove svib(a) (cornus sanguinea). U tom mjesecu svib cvate bijelim cvjetovima. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: filipovčak (po blagdanu sv. Filipa, apostola 3. svibnja), rožnjak, sviben, a bila je raširena i uporaba naziva „maj.“
U mnogim jezicima ime je dobio od grčkog (Μαίος), i latinskog (maius). Prvobitno značenje je bilo posvećeno razvoju, u Rimskom kalendaru bio je treći mjesec u godini, u kojem se priroda budila, razvijala i cvjetala. (izvor Wikipedia )
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bilo ovaj svibanj?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, svibanj 2024.
Iz gornje je tablice prilično razvidno kako je ovaj svibanj na svim promatranim postajama bio topliji od višegodišnjeg prosjeka 2000. - 2023. Međutim, ipak nije bio najtopliji u zadnjih dvadeset i pet godina. U usporedbi s najvišim srednjim mjesečnim temperaturama u razdoblju 2000. - 2023., ovaj je svibanj znatno podbacio u odnosu na rekordne 2003. i 2018.!
Tablica srednjih temperatura, svibanj 2024. i najtopliji 2000.-2023.
Krivulje srednjih dnevnih temperatura su prilično „valovite“, posebice na kopnenim postajama. Posljedica je to prolaska nekoliko atmosferskih fronti koje su donosile kratkotrajna osvježenja.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, svibanj 2024.
Što se tiče apsolutnih dnevnih najviših temperatura, onda su one ovoga svibnja znatno niže od onih ostvarenih 2003., 2008. i 2009. godine u kojima su apsolutni dnevni maksimumi prelazili 30 °C.
Tablica najviših mjesečnih temperatura u svibnju 2024. i maksimumi u periodu 2000.-2023.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura, uz izraženije oscilacije, prati grafikon srednjih dnevnih temperatura.
Najviše dnevne temperature u svibnju 2024.
Grafikon najnižih dnevnih temperatura zraka, koje se uglavnom ostvaruju u jutarnjim satima, je na kopnenim postajama također „valovit“ dok je na obalnim prilično „ispeglan“.
Najniže dnevne temperature u svibnju 2024.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Prema oborinama, ovaj je svibanj „podijelio“ Hrvatsku na dva dijela: relativno suhu Dalmaciju i prilično kišovit ostatak države.
Tablica oborina, svibanj 2024.
Grafikon dnevnih oborina pokazuje vrlo učestalu pojavu oborina. Takva učestalost je posljedica prolaska atmosferskih fronti na gotovo tjednoj bazi. Sa sobom su donosile vlažan i nestabilan zrak pogodan za intenzivan razvoj konvektivne naoblake u periodima između njihovih prolazaka.
Graf dnevnih oborina u svibanj 2024.