U kalendaru Rimskog carstva, ožujak, mart, lat. Martius, bio je prvi mjesec u godini, a ime je dobio po Marsu, bogu rata, jer su smatrali kako je to dobar mjesec za vojne akcije.
Pretpostavlja se kako hrvatsko ime, ožujak, dolazi od riječi „laž“ u smislu lažljivosti, prevrtljivosti tog mjeseca. Stariji hrvatski nazivi koji su se koristili u nekim krajevima su gregurjevščak, sušec i protuletnjak.
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bilo ovaj ožujak?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Ožujak je prijelazni mjesec iz hladnog u topli dio godine. Taj prijelaz se odvija „skokovito“, periodi hladnijih i toplijih dana se izmjenjuju s time da se periodi hladnijih skraćuju, a toplijih produljuju. Taj općeniti scenarij zna biti narušen naglim prodorima hladnog arktičkog ili vrlo toplog afričkog zraka. Druga karakteristika temperatura u ožujku, posebice njegovom drugom dijelu, su njene velike dnevne fluktuacije što se očituje hladnim jutrom i toplom sredinom dana.
Tablica najviših i najnižih dnevnih te srednjih mjesečnih temperatura u ožujku 2024. i srednjih temperatura razdoblja 2000. - 2023.
Iz gornje je tablice prilično razvidno i kako je ovaj ožujak na svim promatranim postajama bio osjetno topliji od višegodišnjeg prosjeka u zadnje dvadeset i četiri godine. Razlog tome vjerojatno leži u klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju.
Iz donje je tablice vidljivo kako je ovaj ožujak na svim promatranim meteorološkim stanicama bio vrlo topao, u Ogulinu, Osijeku, Zadru i Zagrebu čak najtopliji od 2000. godine! Istina, rekordi su prebacivani „u decimalama“, ali svejedno su prebačeni. Do sada su najtopliji ožujci bili uglavnom u 2001., 2012. i 2017.
Tablica srednjih temperatura u ožujku 2024. i najtopliji ožujak 2000.-2023.
Na grafikonu srednjih dnevnih temperatura zraka krivulje su postavljene prilično „visoko“ uz nekoliko vrlo uočljivih hladnih prodora te naglim zagrijavanjem tijekom zadnjih šest do sedam dana.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, ožujak 2024.
Grafikon najviših dnevnih temperatura zraka na svim postajama pokazuje veliku „izlomljenost“, uzastopni dnevni maksimumi se prilično razlikuju.
Najviše dnevne temperature u ožujku 2024.
Tablica najviših dnevnih temperatura u ožujku 2024. I najviše dnevne temperature izmjerene u ožujku u periodu 2000. – 2023.
Iako je ovaj ožujak bio vrlo topao, najviša dnevna temperatura izmjerena je samo u Osijeku premašila najvišu dnevnu temperaturu izmjerenu u ožujku u periodu 2000. – 2023.
Najniže dnevne temperature u ožujku 2024.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Mjesečna statistička analiza oborina može biti jako nezahvalna. Naime, nekoliko sušnih mjeseci – a što nije rijedak događaj – može bitno utjecati na srednju mjesečnu oborinu dotičnog mjeseca. I obrnuto.
Oborine su ovog ožujka, izuzev Osijeka i Dubrovnika bile ili u granicama višegodišnjeg srednjaka za ožujak ili nešto iznad. Međutim, nekoliko vrlo sušnih ožujaka u Zadru, Gospiću ili Zagrebu drastično su srušili višegodišnji prosjek.
Tablica oborina, ožujak 2024.
Graf dnevnih oborina u ožujak 2024.
Iz gornjeg je grafikona razvidno kako su u ovom ožujku oborine bile česte, ali slabe. Središnjih desetak dana mjeseca je bio uglavnom suh.
Naslovna fotografija: Nebojša Subanović, Altokumulusi lentikularisi nad Zagrebom.