Ocjena mjeseca
Ocjena mjeseca - veljača 2024.
Pretpostavlja se da ime ovog mjeseca označava sve duže dane koji tako postaju veći - „velji.“ Stariji hrvatski nazivi za ovaj mjesec u pojedinim krajevima bili su: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan.
Latinsko ime mjeseca dolazi iz grčkog (Φεβρουαριος), i latinskog (februarius). Prvobitno značenje mu je bilo posvećeno očišćenju, u kojem su se obavljala žrtvovanja za očišćenje od grijeha. Veljača i siječanj su posljednja dva dodana mjeseca, te ih nema u Rimskom kalendaru jer su u starom Rimu smatrali da je zima bez mjesečnih perioda (bio je posljednji mjesec u godini).
Veljača, drugi mjesec u godini, posljednji je pravi zimski mjesec i jedini u godini koji ima žensko ime. Zbog toga mu se pripisuju različite osobine, a jedna od njih je i prevrtljivost pa ga zovu i „veljača prevrtača“.
No, kakva nam je, u meteorološkom smislu, bila ova veljača?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, veljača 2024.
I letimičan pogled na gornju tablicu u čovjeku izaziva laganu jezu – srednje mjesečne temperature na svim promatranim postajama su bile daleko iznad dvadesetčetverogodišnjeg srednjaka! Detaljnija analiza pokazuje kako se radi o prilično velikim odstupanjima, od 4 pa do skoro 7 °C! Najveća odstupanja su bila na kopnenim postajama, što je i logično – more ipak „pegla“ temperature duž obale.
Tablica srednjih temperatura, veljača 2024. i najtoplijih veljača 2000.-2023.
Tablica srednjih mjesečnih temperatura i najtoplijih veljača od 2000. do 2023. Pokazuje još jedan zabrinjavajući podatak: osim Rijeke, ovo je bila najtoplija veljača od 2000.! Možemo li to zahvaliti globalnom zagrijavanju? Možda, no, trend zadnjih četvrt stoljeća je pozitivan i ako se nastavi još pet-šest godina, moći ćemo reći kako više nema niti najmanje sumnje u globalno zagrijavanje.
Grafovi srednjih dnevnih temperatura za obalne postaje je prilično monoton, bez nekih velikih promjena. Međutim, grafovi kopnenih postaja pokazuju prilične oscilacija uz tri kraća zahlađenja.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, veljača 2024.
Tablica najviših apsolutnih dnevnih temperatura zraka pokazuje kako su rekordi oboreni tek u Dubrovniku i Zadru. Ovaj je podatak prilično zabrinjavajući, uspoređujući da srednjim mjesečnim temperaturama, proizlazi kako su rekordni mjesečni srednjaci posljedica generalno toplijih dana, a ne nekoliko ekstrema.
Tablica najviših mjesečnih temperatura u veljači 2024. i maksimumi u periodu 2000.-2023.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura prati onaj srednjih dnevnih.
Najviše dnevne temperature u veljači 2024.
Najniže dnevne temperature u veljači 2024.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Izuzev Rijeke, oborine su ove veljače podbacile na svim promatranim postajama, a na nekim je postajama taj podbačaj bio popriličan, posebice u Osijeku i Ogulinu!
Tablica oborina, veljača 2024.
Graf dnevnih oborina u veljači 2024.
Ove su veljače oborine bile koncentrirane između 9. i 12. te 23. i 26. dana u mjesecu.
Naslovna fotografija: Nebojša Subanović
