Popularna meteorologija

Analiza superoluje koja je poharala sjeverozapadnu Hrvatsku

20.07.2023.

autor: Nebojša Subanović

mjesto radnje: Hrvatska

Ovaj osvrt na superoluju od 19. srpnja. 2023. je dio mog istraživanja u sklopu kursa Mezoskalna meteorologija (Prof. Branko Grisogono) na doktorskom studiju na PMF-u u Zagrebu.

 

Nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. godine protutnjalo sjeverozapadnom Hrvatskom te prešlo u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, primjerenije je Teksasu nego ovom dijelu Europe. Nije da je nepojmljivo, prije bih rekao da nije uobičajeno za naše podneblje. Valja se prisjetiti nevremena sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je tornado na Medvednici poharao prilično veliki komad bukove šume čupajući s korijenom stabla promjera većeg od jednog metra.

Kakva se to oluja obrušila na Zagreb da su dva čovjeka izgubila život, a deseci ranjeni?

Meteorološkim rječnikom, radilo se o superćeliji.

Superćelija je vrlo razvijeni kumulonimbus, olujni oblak koji spada u razred oblaka vertikalnog razvoja. Za razliku od „običnih“ kumulonimbusa, kod superćelija je uočljiva rotacija sustava, najčešće ciklonalna ili protusatna, pri čemu se vrlo često javljaju tornada i tuča velikih zrna – veličine oraha, pa čak i teniskih loptica. Naravno, neovisno o mogućoj pojavi tornada, superćelije su praćene i orkanskim vjetrom.

 

Kronološki razvoj situacije

 

13:00

 

Oko 13 sati po lokalnom vremenu, na istoku Italije i jugozapadu Austrije dolazi do umjerene konvekcije i stvaranja oblaka vertikalnog razvoja.

 

 

Na kompozitu hrvatskog radara još ništa ne zvoni na uzbunu, no slika slovenskog radara s Lisce govori da bi se situacije mogla zakomplicirati. Na slovenskoj slici jasno se vidi nekoliko „žarišta“.

 

14:00

 

 

U 14 sati olujni je sustav još daleko za hrvatske radare da bi se vidjeli pravi razmjeri oluje. Zato slika radara Lisca zvoni na uzbunu! Sada se jasno vidi ciklonalna rotacije sustava, sjeverni dio zakreće prema zapadu, a južni prema istoku – meteorološkim rječnikom, formirala se mezociklona, a linija oborina, sada već žestokih pljuskova, ocrtava liniju hladne fronte.

 

15:00

 

 

U 15 sati olujni je sustav na granici s Hrvatskom. Sada više nema dvojbe – radi se o žestokoj oluji (Klemp, Joseph B., Dynamics of Tornadic Thunderstorms, 1987.)!

 

16:00

 

 

Oko 16 sati u Zagrebu je „Armagedon“! Na slici radara Lisca područja oborina jasno ocrtavaju prednji (gornja ljubičasta mrlja) i stražnji (donje ljubičasta mrlja) bok oluje! Praznina između je mjesto gdje će se, vrlo vjerojatno, formirati tornado (Klemp, Joseph B., Dynamics of Tornadic Thunderstorms, 1987.; Orf, Leigh et al. Evolution of a Long-track Tornado Within a Simulated Supercell)!

 

 

Shematski prikaz prijelaza superćelije u tornadnu fazu. Vidi se „S“ oblik sustava te hladna fronta na njenom južnom dijelu. Na sjeveroistočnom dijelu je područje usisavanja toplog i vlažnog zraka – goriva koji pokreće superćeliu. Područja označena s FFD i RFD predstavljaju mjesta žestokih oborina.

 

 

Shematski prikaz strukture toka unutar numerički simulirane supećelije koja se razvija u jednosmjernom smicanju vjetra u vrijeme kada se rotacija na maloj visini ubrzano pojačava, ali prije formiranja zatvorene fronte vjetra prikazane na prethodnoj slici. (Klemp 1987.)

 

16:30

 

 

Olujni sustav ostavlja dvoje mrtvih u Zagrebu i materijalnu štetu koja će se zbrajati tjednima. Radar Lisce pokazuje da je prva tornadička faza gotova (Klemp, 1987). Tornado je, stvorivši negativni, obrnuti gradijent tlaka od onoga koji ga je stvorio, izazvao spuštanje zraka, „ubio“ sam sebe. No, oluja nesmiljenom žestinom napreduje na istok.

 

Oko 17 sati

 

 

Oko 17 sati kreira se nova tornadička faza. Lijepo se vide lijevi i desni spuštajući bokovi te područje tornadogeneze između njih.  Ciklonalna rotacija sustava je više nego jasno izražena.

 

Zaključak

 

Napredak u istraživanju grmljavinskih oluja jasno je dokumentirao da je snažna rotacija unutar superćelija dominantan faktor u oblikovanju vrlo posebnih karakteristika ovih oluja. Ova rotacija je primarno izvedena iz horizontalnog vrtloga ugrađenog u smicanje vjetra iz okoline koje je poneseno u oluju i nagnuto prema okomitoj osi. Jaka rotacija na bokovima srednjeg uzlaznog strujanja potiče cijepanje početne konvektivne ćelije kao i poprečno širenje oluje. Ova rotacija također pridonosi formiranju dugovječne strukture u kojoj padajuće strujanje podupire, umjesto da uništava, kontinuiranu konvekciju. Kako se zrak ohlađen isparavanjem kreće na putanju dotoka oluje, baroklino stvaranje horizontalne vrtložnosti duž granice ovog hladnog zraka uzrokuje intenziviranje rotacije niske razine koja može pokrenuti prijelaz oluje u njenu tornadičku fazu.

Važno pitanje koje ostaje neriješeno je: Kako je tornadička cirkulacija ugrađena u strukturu olujne ljestvice? Sam tornado izgleda gotovo osnosimetrično, dok je struktura oluje u blizini tornada (duž granice između toplog uzlaznog i hladnog silaznog zraka) vrlo asimetrična. I u numeričkim modelima i u promatranjima, problem je kompliciran zbog razlike od gotovo dva reda veličine u horizontalnoj skali tornada i matične oluje. Buduća istraživanja s radarima visoke razlučivosti i snažnijim superračunalima nedvojbeno će pridonijeti rješavanju ovog iznimnog pitanja.

Do danas, istraživanje tornadičkih grmljavinskih oluja dovelo je do rafiniranog razumijevanja okolišnih uvjeta koji promiču te oluje i poboljšane sposobnosti identificiranja istaknutih značajki unutar oluje koja se razvija koje ukazuju na veliku vjerojatnost nadolazeće tornadičke aktivnosti. Drugi čimbenici, međutim, kao što su procesi inicijacije oluje i interakcije između oluja i okoliša većeg razmjera, uvelike kompliciraju izglede za predviđanje točnog vremena i lokacije tornada sa značajnim predhodnim vremenom. Bit će potrebna daljnja istraživanja u tim područjima kako bi se značajno poboljšala ova perspektiva. (Klemp 1987.)

 

Naslovna fotografija: Irena Jurković

Radarske slike Slovenije: ARSO METEO

Radarske slike Hrvatske: DHMZ

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Analiza superoluje koja je poharala sjeverozapadnu Hrvatsku
20.07.2023.
Nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. godine protutnjalo sjeverozapadnom Hrvatskom primjerenije je Teksasu nego ovom dijelu...
Gdje je hladnije: na Sjevernom ili Južnom polu?
23.06.2022.
Sjeverni (Arktik) i Južni pol (Antarktika) najhladnija su mjesta na Zemlji. Međutim, koliko god ova područja izgledal...
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...

Najčitaniji drugih kategorija

Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Listopad
01.10.2023.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Rujan
01.09.2023.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...
Zašto su kućni ljubimci značajni u razvoju djece?
03.01.2023.
Treba li dijete odrastati uz kućnog ljubimca? Ili, možda, zašto je dobro imati kućnog ljubimca? Evo što o tome kaž...