Pretpostavlja se da ime ovog mjeseca označava sve duže dane koji tako postaju veći - „velji.“ Stariji hrvatski nazivi za ovaj mjesec u pojedinim krajevima bili su: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan.
Latinsko ime mjeseca dolazi iz grčkog (Φεβρουαριος), i latinskog (februarius). Prvobitno značenje mu je bilo posvećeno očišćenju, u kojem su se obavljala žrtvovanja za očišćenje od grijeha. Veljača i siječanj su posljednja dva dodana mjeseca, te ih nema u Rimskom kalendaru jer su u starom Rimu smatrali da je zima bez mjesečnih perioda (bio je posljednji mjesec u godini).
Veljača, drugi mjesec u godini, posljednji je pravi zimski mjesec i jedini u godini koji ima žensko ime. Zbog toga mu se pripisuju različite osobine, a jedna od njih je i prevrtljivost pa ga zovu i „veljača prevrtača“.
No, kakva nam je, u meteorološkom smislu, bila ova veljača?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, veljača 2023.
Iz gornje je tablice prilično razvidno kako je ova veljača na većini promatranih postaja bila nešto toplija od višegodišnjeg prosjeka. Najveća odstupanja su bila na postajama Osijek Čepin i Zagreb Maksimir dok je Split Marijan bio baš jednak višegodišnjem prosjeku. Ipak, to nije bila najtoplija veljača u zadnje dvadeset i tri godine. Donja tablica pokazuje kako najtoplije veljače po pojedinim promatranim lokacijama nalazimo u 2014., 2016., i 2020. godini.
Tablica srednjih temperatura, veljača 2023. i najtoplijih veljača 2000.-2022.
Srednje dnevne temperature zraka na svim promatranim postajama prate sličan obrazac. Četvrtog dana veljače dolazi do zahlađenja koje traje oko tjedan dana kada temperature naglo rastu te se taj topli period zadržava praktički do kraja mjeseca. Predzadnjeg dana dolazi do naglog zahlađenja praćenog snježnim oborinama, posebno izraženima u Gorskom kotaru i Lici prekidajući prometne veze s Dalmacijom. Jedino je dubrovačka postaja bila pošteđena ovog zahlađenja.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, veljača 2023.
Tablica najviših ostvarenih temperatura u ovoj veljači nam govori kako na niti jednoj od postaja nije oboren rekord iz zadnje dvadeset i tri godine. Čak štoviše, ove veljače su na većini postaja maksimumi bili daleko ispod rekordnih vrijednosti.
Tablica najviših mjesečnih temperatura u veljači 2023. i maksimumi u periodu 2000.-2022.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura prati onaj srednjih dnevnih.
Najviše dnevne temperature u veljači 2023.
Najniže dnevne temperature u veljači 2023.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Izuzev Gospića, oborine su ove veljače podbacile na svim promatranim postajama, a na nekim je postajama taj podbačaj bio popriličan, posebice u Rijeci, Dubrovniku i Ogulinu !
Tablica oborina, veljača 2023.
Graf dnevnih oborina u veljači 2023.
Ove su veljače oborine bile koncentrirane praktički u zadnja tri dana i bile u obliku snijega, čak i snježnih mećava koje su paralizirale promet kroz Gorski kotar i Liku.
Naslovna fotografija: Đani Juretić