Popularna znanost
Što s vjetroturbinama kojima je istekao rok trajanja?
Prije nešto manje od pola stoljeća vjetroelektrane, kao obnovljivi izvor energije, postaju pravi hit! Svi ih žele imati, svi u njih žele investirati, budućnost izgleda svjetla i lijepa. Omražene termoelektrane na ugljen i mazut će otići u ropotarnicu povijesti, atomske će se centrale ugasiti, Zemlja će biti spašena.
Danas stvari baš ne izgledaju tako blistave. Sjedinjene Američke Države još uvijek proizvode 60 % električne energije u omraženim termocentralama na ugljen, atomske centrale nisu ugašene, istraživanja pokazuju kako vjetroelektrane utječu na klimu i vrijeme, a pred vratima je novi problem: što s isluženim vjetroturbinama? Jer, sve ima svoj vijek trajanja!
Veći dio konstrukcije, čak do 90 %, se može reciklirati – čelični stupovi, generatori, električni i mehanički sklopovi, zupčanici… no, krakovi ostaju nerješiv problem. Barem do sada.
Krakovi lopatica imaju složenu građu te je njihovo rastavljanje na komponente zahtjevan, kompliciran i skup posao. Životni je vijek vjetroturbine dvadeset do dvadeset i pet godina nakon čega se treba rastaviti. Čelik, bakar i ostali metali se recikliraju, a kompozitne lopatice rotora se trenutno odlažu u zemlju. WindEurope očekuje da će se do 2025. godišnja količina penzioniranih lopatica rotora u Europi popeti na 25.000 tona, a do 2030. na čak 52.000 tona! Kako je takvo stanje nedopustivo, WindEurope 2021. godine predlaže Europskoj komisiji da od 2025. zabrani odlaganje krakova rotora u zemlju ili na površinske deponije. Trenutno jedina rješenja za eliminiranje isluženih krakova rotora je mljevenje i piroliza ili korištenje u proizvodnji cementa.
Očito sadašnja tehnologija proizvodnje krakova predstavlja slijepu ulicu te sve više kompanija počinje razvijati tehnologije za proizvodnju krakova koji se mogu reciklirati. Siemens Gamesa 2021. godine počinje proizvoditi krakove koji se mogu posve reciklirati. Napravljene su od kombinacije različitih materijala potopljenih u sintetičku smolu. Smola, fiberglas, drvo i druge komponente se razdvajaju potapanjem u blago kiselu otopinu nakon čega se mogu koristiti za proizvodnju drugih proizvoda, na primjer kofera. Već iduće godine ih njemačka energetska kompanija RWE počinje testirati u sklopu svoje vjetroelektrane Kaskasi na Sjevernom moru.
U sklopu projekta ZEBRA - Zero wastE Blade ReseArch, razvijen je prototip kraka turbine koji se posve može reciklirati. Napravljen je od termoplastične smole u kombinaciji sa staklenim vlaknima visokih performansi. Kada krak odsluži svoj radni vijek, skupi termoplastični kompozitni materijal se može koristiti u drugim industrijama.
Danska kompanija Continuum Group je razvila tehnologiju za potpuno recikliranje postojećih krakova i tvrdi kako je tehnologija spremna za korištenje. Njihova je ideja odraditi cijeli posao, od skupljanja krakova, prerade materijala do izrade kompozitnih ploča za građevinsku industriju. U njihovom priopćenju stoji kako je to potpuno održivo rješenje za cirkularnu ekonomiju. Do kraja 2030. planiraju otvori šest postrojenja, tvornica, od kojih će svaka moći reciklirati barem 36.000 tona lopatica godišnje, a bit će pokretane isključivo zelenom energijom. Prva će biti otvorena u danskom gradu Esbjergu.
Španjolska, koja ima više od 28 GW instaliranog kapaciteta, će se vjerojatno prva suočiti s potrebom obimnog recikliranja svojih vjetroturbina. Njihova tvrtka EnergyLOOP namjerava sagraditi inovativno postrojenje za potpuno recikliranje lopatica i trebala bi početi s radom 2024. godine.
Po svemu sudeći, problem zbrinjavanja isluženih vjetroturbina je prepoznat na vrijeme te se nije odugovlačilo s njegovim rješavanjem. Dodatna olakotna okolnost je što su neki u tome prepoznali vrlo unosan biznis.
