Popularna znanost

Zašto gradskoj djeci trebaju šumski vrtići?

26.11.2022.

autor: Dubravka Canjko

Naslovna fotografija: Jeanene Fisher

Ostale fotografije: pixabay.com

“U igri s prirodnim materijalima djeca razvijaju izvrsne komunikacijske vještine, pristojnost, ustrajnost, strpljenje, maštu i kreativnost. Šumski vrtić i priroda omogućuju djeci da budu djeca u pravom smislu te riječi i upravo zbog toga mogu  odrasti u odgovorne, društveno kompetentne, samouvjerene i neovisne članove društva”, kaže Anke Wolfram, članica Uprave za odgoj i obrazovanje u Državnoj udruzi za šumske i prirodne vrtiće u Bavarskoj.

Dok se sa sjetom prisjećam vlastitog djetinjstva, naviru mi uspomene na igre u blatu, na livadi iza Kraša, koja mi se činila ogromnom, dok smo lovili punoglavce u barama, ostalim još od bombardiranja borongajskog aerodroma tijekom drugog svjetskog rata. Imala sam sreće da sam odrastala i u neposrednoj blizini potoka Bliznec i  Maksimira. Njegova stara, gusta šuma bila je poligon za igru djeci moje generacije, neiscrpno vrelo predivnih mogućnosti za istraživanje, uživanje i razvijanje ljubavi prema prirodi, koja traje do danas. Međutim, kako s godinama dolazi do sve veće urbanizacije, šume se sve više sijeku, livada i zelenih površina sve je manje, mnoga djeca današnjeg vremena uskraćena su za jedinstveno iskustvo suživota s prirodom.

 

 

Odrasli su danas sve zastrašeniji mnogim, po njima  opasnim, situacijama koje prijete sigurnosti djeteta. Zbog prevelike želje za zaštitom, djecu često stavljaju ”pod stakleno zvono”. Strah od padova,  ozljeda, prometa, naša pretjerana briga i želja za sigurnošću djece, dovode do narušavanja njihovog prirodnog razvoja, kako motoričkog, senzoričkog, tako i socijalnog. Suvremeni život doveo je do toga da se sve  više djece muči s  alergijama, motoričkim teškoćama, teškoćama iz spektra senzornog razvoja. Mnogo je djece koja rastu usamljena i pomalo depresivna. Današnja igra više nije igra djece u “čoporu”, kakvih se sjećam, već igra u kojoj sudjeluje najviše dvoje ili troje djece. Nerijetko, ispred ekrana.  Mnoga znanstvena istraživanja ukazuju na brojne prednosti, ali i posljedice nedovoljnog boravka u prirodi. Jedan od novijih pristupa  u odgoju i obrazovanju djece je Outdoor pristup. Moderna odgojno obrazovna paradigma sve više uviđa tu otuđenost od prirode kao razlog mnogim teškoćama u razvoju djeteta. Stoga se sve više okreće povratku prirode u život djece. Taj je pristup postao popularan u 50-im godinama prošlog stoljeća u Danskoj. Prvi šumski vrtić otvorila je Ella Flatau u Danskoj, početkom 1950-ih. Često je provodila vrijeme za svojom  djecom i djecom iz susjedstva u obližnjoj šumi, što je pobudilo interes roditelja. Pokrenuli su inicijativu za pokretanje prvog šumskog vrtića. Potom su otvoreni šumski vrtići u Švedskoj i Njemačkoj.  

I u našoj zemlji, nedaleko od Pule, u  šumi Tivoli, otvorio se  jedan takav, sasvim poseban vrtić - ime mu je Šumska djeca. Prvi je to vrtić ovakve vrste u Hrvatskoj. Otvorila ga je Frančeska Miličević.

Šumski vrtići razlikuju se od redovnih vrtića jer nemaju unaprijed određen kurikulum, a svakodnevne aktivnosti ovise o interesima djece, kao i godišnjim dobima. Učenje se odvija u prirodi, u svim vremenskim prilikama, a djeca se, umjesto komercijalnim didaktičkim materijalima, spretno služe pilom i čekićem. Svatko dijete ( 3-7 godina) dolazi s opremom za boravak na otvorenom. U ruksaku se nalazi termo jastuk, boca za piće i užina za odmor vani, u šumi. Tijekom igre, dijete  na razigran način upoznaje raznolikost prirode. Upoznaje miris mokrog lišća,  doživljaj bosonogog gacanja po potoku, balansiranja na deblu, penjanja na drveće. Dijete kreira svoje igračke od stvari koje nađe u neposrednom okolišu. Važan je doživljaj promjena godišnjih doba, holističko učenje - iskustveno učenje. Nije važno da dijete nauči što više imena biljaka i životinja, već doživljaj prirode i traženje odgovora na pitanja, promatranjem i eksperimentiranjem.

Igraju se igara koje sva djeca vole igrati: vitezova, građenja kućica/skloništa, dućana ili obiteljskih igara. Razlika je u tome što su jedine igračke one koje nudi priroda. Promatrate li tu djecu, brzo ćete vidjeti da im ništa više nije potrebno, priroda nudi dovoljno materijala za dječje ideje. Mali vitezovi i princeze vježbaju kroćenje konja i rezbarenje novih mačeva. Djeca kuhaju čarobnu juhu od pijeska, cvijeća i komada drveta, izrađuju kolače i torte od blata, novac su im latice cvijeća i lišće.  Sve to sjajna je podloga za razvoj kreativnosti i mašte!

Koja je dobrobit za djecu koja pohađaju šumski vrtić?

  • Šumska djeca imaju bolji imunološki sustav i manje su sklona alergijama.
  • Djeca u šumskom vrtiću odrastaju uz manje stresa i buke.
  • Brže napreduju u razvoju jezika, jer motorički i govorni razvoj su povezani
  • Potiče razvoj motorike, dijete može ostvariti svoju potrebu za kretanjem
  • Razvoj senzorike, jer dijete sudjeluje i uči svim osjetilima
  • Samostalno zaključivanje i razmišljanje, logičko zaključivanje, kreativnost
  • Šumska djeca često su socijalno osviještena djeca jer u mnogome ovise jedni o drugima.
  • Igra u šumi potiče ljubav prema prirodi
  • Tu se postavljaju temelji za odgovoran pristup prirodi.

 

Što ako u mjestu u kom živite ne postoje šumski vrtići?

 

Što možete napraviti kako bi vaše dijete osjetilo barem dio atmosfere šumskih vrtića? Evo nekoliko ideja:

 

  • Stvorite svoja mala umjetnička djela koristeći ono što nađete u prirodi: napravite kolaže od lišća, otiske lišća ili kore drveta.
  • Napravite sklonište/kućicu koristeći sve ono što prikupite u prirodi
  • Iskoristite šumski ambijent kao pozornicu, odglumite  neku bajku koju dijete voli.
  • Organizirajte potrage za blagom. Vaše blago u ovom slučaju može biti kamenčić, lišće ili nešto drugo iz prirode. Pokušajte zajedno prepoznati i klasificirati  pronađeno blago
  • Neka vam šuma posluži za bolje snalaženje djece u prirodi i njihovu koordinaciju.
  • Napravite zvečke od sjemenki ili kamenčića i uspoređujte zvuk koji proizvode.

 

Kome je namijenjen šumski vrtić?

Šumski vrtić je pogodan za svu djecu. Živahna djeca, mali” hiperaktivci” ovdje imaju dovoljno prilika da ostvare svoju potrebu za kretanjem, a sramežljiva djeca uživaju u druženju u maloj grupi . Ali najvažnije od svega, djeca potpuno i neposredno uživaju tijekom boravka u šumi.

Znamo i svjesni smo da klimatske promjene i suvremeni ekološki problemi mijenjaju i odrastanje djece današnjice. Budući da se sve vrijednosti, stavovi i obrasci ponašanja usvajaju u najranijoj životnoj dobi, upravo je ovo pravi  trenutak za početak provođenja odgoja i obrazovanja za održivi razvoj. Upravo je šuma prava lokacija za učenje i povezivanje s prirodom. Ona pruža mnoštvo mogućnosti osjetilnih iskustava,  s nadom da će  Šumska djeca bolje od nas čuvati ovu predivnu i čudesno lijepu Zemlju.

 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...
Zašto su kućni ljubimci značajni u razvoju djece?
03.01.2023.
Treba li dijete odrastati uz kućnog ljubimca? Ili, možda, zašto je dobro imati kućnog ljubimca? Evo što o tome kaž...
Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Nedostatak doticaja s prirodom - problem djeteta modernog doba
07.11.2022.
Zašto djeca trebaju prirodu i zašto priroda treba djecu?
Tragovi letenja
20.07.2022.
Prvi se puta pojavljuju na nebu u ljeto 1940. godine tijekom Bitke za Britaniju. Od tog doba tragovi letenja naša su sv...

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Listopad
01.10.2022.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...